Na lyonskoj katedrali uklesano Allahu Ekber
IslamBosna.ba – Nova vodoriga (skulpture) u obliku zmajeva, ljudi i drugih oblika tzv. legendarnih zvijeri koje rigaju vodu iz usta. U keltskoj i germanskoj mitologiji one se spominju kao bića koja se kreću po noći, a danju se skamenjuju. Navodno po mitologiji otimaju i jedu djecu – postavljena je na lyonsku katedralu sv. Ivana Krstitelja, sjedište nadbiskupa Lyona. Repellin Didier, glavni arhitekt historijskih spomenika, kaže da klesari i skulptori katedrale imaju tradiciju prikazivanja narod i osoba koje oni poštuju. „Ahmed, koji je kao klesar radio 30 godina na katedrali, je sposoban i vrlo skroman. Miran čovjek koji je vrlo cijenjen. To je prekrasna ljudska gesta“, kaže Didier.
Klesar Emmanuel Fourchet je isklesao lice svog kolege, kao što i sve ostale vodiroge na toj katedrali imaju lica klesara koji su radili na katedrali. Fourchet, je pri isklesavanju lika 59-godišnjeg Ahmeda Benzizinija uklesao, na arapskom i francuskom, “Allahu Ekber – Allah je najveći”. „ Ja sam Francuz i pobožan musliman, oduvijek sam radio na historijskim spomenicima. Mogu raditi i na džamijama i sinagogama, ako treba. Jako poštujem sva sveta mjesta“, izjavio je klesar Ahmed.
Međutim, šta bi to bilo da nekom nije zasmetalo, desničarska grupa Les Jeunes Identitaires Lyonnais koja se bori za “etnički i kulturni identitet” regije na svojoj internetskoj stranici je napisala: „Dok je u mnogim muslimanskim zemljama kršćanstvo zabranjeno i kršćani se progonje, muslimani preuzimaju naše crkve u dosluhu s katoličkim vlastima.“ „Piše Allah je največi, svi lijepo vide, i slažu se s tim. To nije isto kao da je napisano Muhamed je naš poslanik“, kaže jedan od ljudi iz biskupije.
Otac Cacaud, rektor katedrale, nije htio potvrditi da su klesari dobili ovlšćenja od nadbiskupa. Glasnogovornik biskupije Pierre Durieux je izjavio da graditelji ponekad imaju izvjesnih sloboda izvan svetog područja. „Nije bilo izričitog protivljenja crkve, kao ni izričitog odobrenja. Vodorige su oduvijek bile profani kipovi koji su se koristili za ironiju i satiru. U svakom slučaju, vodorige se nalaze izvan crkve, a ne u njoj.“
Daniel, vlasnik radnje pored katedrale, kaže da ovo ne bi bilo moguće u crkvi Sv. Đorđa, koja se smatra konzervativnim katoličkim uporištem. Postoje i mnogi drugi poput njega u distriktu Vieux-Lyon koji pozdravljaju rad Emmanuela. Evelyn, jedna od vjernica koja dolazi u katedralu, kaže da ovaj čin bi mogao pomoći da se vjere zbliže, i sva je pod utiskom vodiroge; njenim utjecajem i simbolikom. Daniel navodi da kada je Ahmed vidio vodirogu bio je uznemiren sličnošću, pa je obrijao brkove. Nekoliko radnika se zatim pridružilo radu na skulpturi, kaže on, jer je bio zabrinut što tako dugo treba da se završi.
IslamBosna.ba