Tokom agresije na BiH silovano 20.000 žena
On je istakao da mnoge od njih još pate od posttraumatskog stresnog poremećaja i drugih psiholoških i zdravstvenih problema, te da njihova traumatična prošlost nastavlja da oblikuje njihovu sadašnjost.
– Ovim ženama nedostaje puni i neograničeni pristup zdravstvenoj zaštiti, a većina zavisi o podršci koje im pružaju nevladine organizacije, naglasio je Hadrović na zvaničnom obilježavanju početka procesa razvijanja Strategije za poboljšanje statusa žena žrtava seksualnog nasilja u toku rata u BiH.
Prema njegovim riječima, ova strategija trebalo bi da posluži BiH kao okvir da se osigura jednak pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, svim žrtvama širom zemlje, te da pokrene akciju da se počinioci ovog nasilja izvedu pred lice pravde, jer je to prvi preduslov za sprečavanje kršenja ljudskih prava.
– Strategijom bi takođe trebalo preduzeti akciju na implementaciji programa usmjerenih na javnu borbu protiv diskriminacije žena žrtava seksualnog nasilja, rekao je šef UNFPA u BiH.
Članica parlamenta EU Emine Bozkurt istakla je da je neprihvatljiva činjenica da i 15 godina nakon sukoba u Bosni i Hercegovini nije zadovoljena pravda, te data adekvatna odšteta žrtvama sekualnog nasilja, jer je iskustvo silovanja traumatično samo po sebi.
– Ovoj zemlji treba pomirenje, ali će za to trebati puno vremena, na čemu treba svakodnevno da radimo, rekla je Bozkurtova, dodavši da je potrebna pravda da bi se postiglo pomirenje, a za pravdu je potrebno kažnjavanje počinilaca zločina.
Prema njenim riječima, Evropski parlament uputio je zahtjev vlastima u Bopsni i Hercegovini da reformišu krivični zakon kako bi definiciju seksualnog nasilja uskladio sa međunarodnim standardima i izrazio ženju da se razvije program i izdvoje sredstva za dugoročnu zaštitu lica žrtava seksualnog nasilja.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH u Savjetu ministara Safet Halilović rekao je da resorno ministarsvo posljednjih godina nastoji da obezbijedi ujednačenu zaštitu prava svim žrtvama rata u BiH, a posebno primjenu osnovnih međunarodnih standarda koje vlasti u BiH moraju ispoštovati na osnovu više međunarodnih konvencija koje se odnose na zaštitu ljudskih prava, a kojima je pristupila BiH.
– Za ovo ministarstvo je prioritetan projekat, koji smo pokrenuli u saradnji sa UNFPA, a koji je usmjeren na izradu Akcionog plana za poboljšanje položaja žena žrtava seksualnog nasilja tokom agresije na BiH, kao i projekat Strategije tranzicijske pravde koji realizujemo u saradnji sa Ministarstvom pravde BiH i drugim institucijama, naglasio je Halilović.
Avaz