BiH uvezla osam puta više vode nego što je izvezla

U izvozu prednjače zemlje našeg okruženja, koje se posljednjih nekoliko godina takmiče za prevlast na bh. tržištu, piše Dnevni avaz.

Prema najnovijim podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, u prvih pet mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 17 puta više sokova nego što je izvezeno, osam puta više flaširanih voda, dok smo uvezli dvostruko više mliječnih proizvoda nego što smo izvezli.

Predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“ Admir Kapo ističe da je prekomjerni uvoz prehrambenih proizvoda u našu zemlju postao uobičajen i da, nažalost, na to niko više i ne obraća pažnju. Dodaje da distributeri hrane iz susjednih zemalja zastupaju interese svojih matičnih država, što je normalno, ali da nije normalno da naše interese nema ko da zaštiti.

Najveći problem je što u BiH ne postoji nijedan domaći trgovački lanac, a u stranim su uglavnom zastupljeni proizvodi iz zemlje u kojoj im je sjedište. Tako u tržnim centrima možemo kupiti uglavnom hrvatske, slovenske i srbijanske proizvode – objašnjava Kapo.

Ističe da su, prema istraživanjima njegovog udruženja, u trgovačkim lancima domaći prehrambeni proizvodi zastupljeni sa 25 do 27 posto.

Građani mogu imati maksimalno izgrađenu svijest o kupovini domaćih proizvoda, ali problem je što ih nemaju gdje kupiti. Zato kupuju ono što im je dostupno.

Država je ta koja bi uvoz trebala svesti na razumnu mjeru prikladnom zakonskom regulativom – dodaje Kapo.

Da je država kriva za prekomjerni uvoz, slažu se i u udruženjima za zaštitu potrošača.

BiH nedostaje strategija za ishranu stanovništva kojom bi se odredilo kolike su potrebe naše zemlje za hranom i koliko naši proizvođači mogu zadovoljiti te potrebe.

Time bi se uvozilo samo onoliko koliko nam nedostaje – kazao je Mesud Lakota, sekretar sarajevskog Udruženja za zaštitu potrošača.

Dodao je da je zemljama proizvođačima u interesu da robu plasiraju na strano tržište, jer je izvoz stimuliran povratom PDV-a i drugim povlasticama.

Mi smo za razne mahinacije idealna zemlja, jer nam je tržište neuređeno, zakonska regulativa puna rupa – zaključuje Lakota.

avaz