Jerlagić tvrdi da EPBiH sama ne može graditi elektroenergetske blokove.
Mada je predsjednik Nadzornog odbora "Elektroprivrede BiH" Edhem Bičakčić u više
navrata za naš list potvrdio kako jedna od najjačih javnih kompanija u našoj
zemlji može sama graditi značajne elektroenergetske objekte, generalni direktor
EPBiH Amer Jerlagić tvrdi da to, ipak, nije moguće.
U izjavi za "Avaz" Jerlagić pojašnjava da je u EPBiH bilo razmišljanja da se ide u takve projekte,
da su pravljene različite analize u vezi s tim, ali…
Jaki
partneri
"Odgovorno tvrdim da EPBiH bez jakih partnera danas ne može
graditi velike kapitalne projekte poput bloka od 250 megavata u Kaknju, bloka od
500 megavata u Tuzli, nove termoelektrane Bugojno od 350 megavata. Tu smo
situaciju imali i prije 30 godina kada je EPBiH bila kompletna, sa prostorom RS
i prostorom kojeg danas pokriva EPHZHB. Tada su HEP i Elektroprivreda Slovenije
ulagali u izgradnju blokova u Tuzli i Kaknju.", rekao je
Jerlagić.
Obrazlažući svoje tvrdnje, Jerlagić ističe da amortizacija u
EPBiH iznosi 140 miliona KM, a da je samo oko 220 miliona maraka godišnje moguće
izdvojiti za ulaganje i to po svim osnovama, uključujući i eventualne buduće
kapacitete. Prema njegovim procjenama, izgradnja novih energetskih blokova
termoelektrana u Kaknju i Tuzli ukupno bi koštala čak 4,5 milijardi KM, što su
sredstva koja EPBiH nema!
Navodi da bi samo TE Kakanj sa blokom od 250
megavata koštala otprilike oko 1,5 milijardi KM, uzme li se u obzir činjenica da
cijena megavata termoelektrane košta 4 miliona maraka, da bi ulaganja trajala 15
godina i da bi ukupna kamata dostigla nivo od čak 50 posto. Blok u Tuzli od 500
megavata, po istoj računici, koštao bi duplo – čak tri milijarde KM. S obzirom
na to da EU ne daje kredite za termoelektrane, to po Jerlagiću znači da EPBiH
nije dovoljno jaka da sama gradi ovakve objekte.
Jerlagić se nije htio
direktno izjasniti u vezi sa mogućnosti da EPBiH sama gradi hidroelektrane u
BiH. Kaže da sve opet zavisi od veličine i da nije isto graditi, primjerice, HE
Unac i HE Vranuk, jer se radi o objektima različite veličine.
Izvor: Dnevni avaz