Intervju: Projekt Mapiranje džamija (www.dzamije.ba)

IslamBosna.ba – Odakle vam ideja za ovaj Projekt?

Fuad Čurćić – Ideja je evoluirala u zadnje tri godine. Sve je počelo mojim istraživačkim radom koji je vezan za Čurčića džamiju – a za koju je moja porodica vezana zadnjih 340 godina. Drugi bitan stimulans je bio moje upoznavanje s Google Earth tehnologijama i fasciniranost s njenim mogućnostima. Google Earth je igrao i presudnu ulogu u formiranju ideje jer sam želio da dopunim sadržaj njihove baze s podacima iz Bosne i Hercegovine. Na ideju su utjecali i drugi slični projekti i inicijative kao što je dzamije.info, te rad par entuziasta kao što je Senad Čoko. Također, moram spomenuti i jednu od emisija: ”Zabranjeni Forum na Pinku” koji je imao za temu članak o sarajevskim džamijama u jednom od sedmičnih magazina. Nakon te emisije mi je bilo jasno da i mi sami ne znamo koliko ima džamija, njihovu historiju i druge podatke.

Cilj je ustvari bio da prvo sebi a onda i drugima pružim jasniju sliku o sarajevskim džamijama. Spisak objekata na papiru ili u knjizi ne bi pružio jasnu poruku, ali je Google Earth i mapiranje tih džamija u prostoru dalo jednu novu dimenziju cijeloj priči. Kada korisnik pogleda mapu s lociranim objektima, cijela poruka dobija jednu novu dimenziju. Sada korisnici mogu da saznaju više informacija o džamijama za koje nisu ni znali da postoje.

IslamBosna.ba – Ko je sponzor Projekta?

Fuad Čurćić – Projekat je volonterski. Troškove registracije domene i hostinga sam ja osigurao. Cilj je da se projekat nastavi kao volonterski, društveno odgovoran istraživački rad. Međutim, ovdje treba spomenuti osobe i ljude koji su mi pomogli da dobijem sve potrebne informacije. Moj rođak Omer Cerić je zaslužan što mi je otvorio vrata prema mnogim korisnim ljudima i institucijama. Direktorica Fatima Šišić iz Centra za Islamsku Arhitekturu mi je omogućila da stvorim jasnu sliku o potrebama i načinima kolekcije podataka. Glavni imam sarajevskog Medžlisa Ferid Dautović je vjerovatno najzaslužniji što je baza podataka upotpunjena sa svim podacima i slikama. Od ljudi koji su pomogli projektu treba spomenuti i Senada Čoku koji je geokodirao i uslikao većinu sarajevkih džamija, onda Denis Vrabac koji je pokrenuo projekat dzamije.info, a to je bila inspiracija da dobijem dosta ideja kako da ovaj projekat učinim što korisnijim. Ovdje je bitno spomenuti i knjige Mustafe Mujezinovića “Islamska Epigrafika”, te Slobodan Kudra “Sarajevske džamije” koje su bile pravi izvoz podataka o džamijama.

IslamBosna.ba – Postoji li plan proširenja mapiranja džamija i na druge kantone/gradove/sela?

Fuad Čurćić – Moja želja je da ovo svakako proširim na druge medžlise, ali da bi se to kvalitetno uradilo mora postojati jaka baza lokalnih ljudi koji su spremni da prikupe podatke. Cilj bi bio da se pokriju sve džamije u BIH, a onda proširiti na regiju; uključujući Srbiju, Crnu Goru i Kosovo. Ja bih ovdje apelirao na druge medžlise da mi se jave kako bih mogao da im pomognem da koristeći istu tehnologiju urade isti posao za svoju regiju. Svakako, poziv je upućen svim pojedincima koji su voljni da podrže projekat jer ima još dosta posla na sarajevskom medžlisu.

IslamBosna.ba – Kako se provjerava tačnost podataka?

Fuad Čurćić – Ja sam pokušao da podatke preuzmem iz zvaničnih izvora, knjiga… i kao što sam spomenuo Medžlis Sarajevo je ustupio oko 90% podataka uključujući i slike. Vrlo vjerovatno da su greške nastale kada sam te podatke kopirao ili ih asocirao za određene objekte, jer je bio ogroman broj džamija i podataka vezanih za svaku. Vrlo vjerovatno da se greška javila na pojedinim džamijama, te da neki od podataka nisu tačni. Ali sve u svemu mislim da baza ne sadrži veće greške. I dan danas mi se javljaju ljudi da mi kažu da naziv ulice u kojoj je džamija nije tačan ili da nisam dobro napisao ime vakifa, i to redovno poporavim. 

IslamBosna.ba – Koliko je vremenski bio zahtjevan projekat?

Fuad Čurćić – Projekat je počeo 30. 9. 2008. godine. Ja sam dosta vremena eksperimentisao s tehnologijama i tražio najbolji način da uradim ono što sam zamislio. Baza je već početkom 2009. godine imala svoju osnovnu strukturu, ali sam krajem 2009. godine dobio potpune podatke koje sam unio u narednih par mjeseci. U principu za ovaj projekat mi je trebalo 4-5 mjeseci rada, ali zbog prirode posla, cijeli se posao otegao na više godina. Jednostavno, radio sam na projektu kada sam imao vremena.

IslamBosna.ba – Na koji način bi se mogao potpomoći projekat?

Fuad Čurćić – Ja bih iskreno volio kada bi ljudi iz drugih medžlisa iskazali želju da urade isti posao. Znači, metodologija rada je već razvijena, i mogu je pokazati svakome u roku od par sati. Moj je cilj bio da podaci budu struktuirani kako bi se mogli koristi u raznim drugim bazama, strukturama. Najteži dio posla je svakko bilo geokodiranje, pronalaska džamije na satelitskoj mapi. Ovo je posebno teško bilo za lokacije koje nisu imale precizne mape, tako da je tačnost tu upitna. Ovo je poziv lokalnim entuziastima da provjere tačnost lokacija. Ja nisam stručnjag za grafiku i dizajn, pa ako ima neko želju da internet stranicu i sam izgled mape malo bolje dizajnira, neka se slobodno javi, sva pomoć je dobro došla.

IslamBosna.ba – Koje informacije su uključene u opis džamija? Da li u opis ide i pitanje broja vakata namaza koji se obavljaju u džematu?

Fuad Čurćić – Informacije koje su dostupne za svaki objekat – džamiju su: zvanično ime, lokalno ime,  muftijstvo i medžlis kojem džamija pripada, tip objekta (džamija, tekija, groblje, vakuf, itd.), tip minareta (kameni, drveni, armirano-betonski, bez minareta), visina minareta, tip krova (kupolni ili na četiri vode), da li je objekat nacionalni spomenik, godina kad je napravljen, gabariti, namazi koji se klanjaju, adresa, grad, općina, ima vakifa, da li je izgrađena od sultana, ime mutevelije, ime imama, slike džamije, lokacije (latitude, longitude), internet stranica, narativni opis, te hronologija izgradnje, rušenja i opravke džamije po događajima. Veliki uspjeh ovog projekta je što su svi podaci struktuirani. Oni su trenutno u bazi koja je određene tehnologije, ali sutra kada tehnologija omogući bolja rješenja, svi podaci se lahko mogu prebaciti.

IslamBosna.ba – Na koji način se mogu iskoristiti ove informacije?

Fuad Čurćić – Internet stranica dzamije.ba daje korisniku mogućnost da sve podatke dobije u Excelu. Istraživači mogu da analiziraju podatke i da daju odgovore na pitanja, u kojoj godini je najviše izgrađeno džamija, koji je odnos broj džamija i broja stanovnika kroz vijekove, u kojim godinama su se najviše rušile džamije, koliko ima džamija s drvenom munarom u Sarajevu, u koliko se džamija klanja džuma namaz, itd.

Pored toga, korisnici mogu da vide animaciju izgradnje i rušenja džamija kroz vijekove. Za napredne korisnike, baza se može dobiti u Access 2007 bazi podataka. Podaci iz Access baze koja je bila osnov za unos se dalje mogu prebaciti u Excel za laški istraživački rad, te u KML (Keyhole Markup Language) koji je osnova da se mapa gleda u Google Earth aplikaciji. Moj savjet je da svi instaliraju Google Earth, jer je besplatan i pregled mape džamija je jednostavniji.

Baza džamija je napravljena da bi se cijela priča o našim džamijama popularizirala. Moje je poziv svim entuziastima da se priključe projektu i daju svoj doprinos. Cilj je da se svi sadašnji i bivši objekti (džamije, tekije, itd.) mapiranju i digitaliziraju, na kraju krajeva to je i jedini način da očuvamo našu tradiciju i sjećanje.

Posjetite www.dzamije.ba!

IslamBosna.ba