U BiH zlostavljano svako treće dijete!?

Kako
u BiH ne postoje ozbiljne statistike koje bi pokazale koliko djece
zaista trpi različite oblike zlostavljanja, pogledom na one koje su
rađene u okviru projekata raznih organizacija zaključuje se da je to
svako treće ili četvrto dijete.

Nasilje nad djecom užasava
mnoge, ali rijetki su oni koji odluče nešto konkretno uraditi kako bi
ga spriječili, kao pojedinci ili da se ovim problemom ozbiljnije
pozabave u okviru zvaničnih institucija.

Mnogo je efikasnije po
samo dijete, ali i društvo da se spriječi nasilje ili bilo koje drugo
kršenje dječijih prava nego se nakon dugotrajne izloženosti djeteta
zlostavljanju i ponižavanju baviti sanacijom učinjene štete.

Psiholozi
upozoravaju i da se u većini slučajeva oni koji su bili izloženi
nasilju u svojoj porodici ili u sredini u kojoj žive, kasnije, kada
odrastu, i sami ponašaju isto prema svojim potomcima.

Zakoni -mrtvo slovo na papiru

Zakonska
regulativa u BiH u ovoj oblasti, kako kažu iz Institucije ombudsmena za
ljudska prava, nije adekvatno regulirana, ali i u onim slučajevima gdje
jeste ostaje samo mrtvo slovo na papiru. U praksi nedostaju
institucije, službe i stručni timovi koji bi implementirali zakon.

 –
U našoj zemlji postoji znatan broj djece koja nisu upisana u matične
knjige rođenih i kojoj su na taj način uskraćena osnovna prava kao što
su adekvatna zdravstvena zaštita, pravo na obrazovanje ili zaštita od
bilo kojeg oblika zloupotrebe – kaže Aleksandra Arsenijević-Puhalo,
koordinatorica projekta “Jačanje kapaciteta Odjela za zaštitu prava
djeteta” Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

Obrazovni sistem

Kao
poseban problem ona navodi zloupotrebu djece u prosjačenju. U Odjelu za
praćenje prava djece u ovoj instituciji zagovaraju uspostavu dnevnih
centara za djecu zatečenu u prosjačenju, kao i prihvatnih stanica za
djecu i omladinu zatečenu u skitnji i prosjačenju.

 – Od samog
uključivanja u društvenu zajednicu, odnosno u obrazovni sistem, djeca
koja imaju problema sa psihofizičkim razvojem nailaze na poteškoće.
Škole, uglavnom, niti su opremljenem niti su kadrovski spremene da se
brinu o toj djeci – kaže Arsenijević-Puhalo.

Sukobi roditelja

 –
Podnesene žalbe koje dobivamo, a koje tretiraju povrede dječijih prava,
uglavnom se odnose na neizvršenje sudskih odluka, kao i odluka u
pogledu povjeravanja djece jednom od roditelja na staranje,
onemogućavanje kontaktiranja drugog roditelja s djetetom, odbijanje
roditelja kojem nije dodijeljeno starateljstvo da potpiše saglasnost na
izdavanje pasoša za dijete i slično – navodi Arsenijević-Puhalo.

Avaz