Usljed pomanjkanja tehničkog i
zakonskog planiranja, ostvaren je samo jedan od 52 projekta, predviđena
programom Privatno-javno partnerstvo, ukazao je Kaceli i podsjetio da
je ovaj program, vrijedan 5,7 milijardi eura, pokrenut prije pet godina.
“Taj
program je pokrenut, ali je bio neaktivan, bio je blokiran”, rekao je
on. Dodao je da Grčka “sad pokreće 22 investiciona projekta, vrijedna
dvije milijarde eura, posredstvom mehanizma PPP koji će biti temeljno
revidiran na takav način da ti projekti dobiju finansije”.
Ubuduće
će svi projekti morati da dobiju početnu podršku Evropske investicione
banke da bi osigurali održivost finansiranja za sve partnere koji u tim
projektima učestvuju (privatni investitori i komercijalni kreditori).
Grčko
ministarsvo ekonomije i finansija želi da preko programa
Privatno-javnog partnerstva ubrza realizaciju manjih i većih
infrastrukturnih projekata, koji imaju veliki značaj za zemlju.
Vlade
članica Evropske unije su koristile koncesije i Privatno-javno
partnerstvo kao način za ulivanje novca građevinskih kompanija i banaka
u razvoj skupih infrastrukturnih projekata, podsjetio je Rojters.
Grčka
je iskoristila samo 3,6 posto fondova koji su joj u 2009. bili na
raspolaganju u okviru Nacionalnog strateškog referentnog okvira (NSRF)
i ove godine želi da tu iskorišćenost poveća na 15 posto, u čemu će joj
pomoći PPP putem privlačenja privatnih investicija.
“Stopa iskorišćenosti je sad 6,7 posto i planiramo da je do kraja juna povećamo na osam procenata”, ukazao je Kaceli.
U
aprilu je, dugom opterećena, Španija objelodanila plan za ulaganje 17
milijardi eura u infrastrukturu, nadajući se privlačenju privatnih
investicija radi podsticanja građevinskog sektora u vrijeme kad se, kao
i Grčka, suočava s visokom nezaposlenošću i ogromnim budžetskim
deficitom.
(FENA)