Islamofob formira holandsku vladu?
Na parlamentarnim izborima u Holandiji održanim u srijedu vladajuća Demohrišćanska partija premijera Jana Petera Balkenendea doživjela je težak poraz, dok su laburisti i liberali podijelili pobjedu, pokazuju prve projekcije rezultata.
Ti rezultati, međutim, ne čine ni malo izvjesnijim ko će formirati novu vladu, niti ko će sjesti u premijersku stolicu. Zbog proporcionalnog izbornog sistema i niskog cenzusa, naime, holandske vlade su po pravilu koalicione, a njihovo formiranje traje mjesecima. Na osnovu anketiranja glasača na izbornim mjestima, holandska javna televizija NOS objavila je da su demohrišćani, koji su imali 41 poslanika, osvojili samo 20 od 150 mandata.
Radnička partija dosadašnjeg gradonačelnika Amsterdama Joba Koena imaće u novom sazivu parlamenta 31 poslanika, što se smatra odličnim rezultatom, iako su do sada imali dva mjesta više. Liberalna partija (VVD), koju na desnom centru predvodi Mark Rute, dramatično je unapredila svoju parlamentarnu snagu sa čak devet novih mandata i imaće 31 poslanika.
Stranka ekstremnog desničara Herta Vildersa ostvarila je, također, odličan rezultat, osvojivši 23 poslanička mjesta, što je čak 14 više nego do sada. Analitičari u Hagu, međutim, ocjenjuju da je malo verovatno da će Vilders biti pozvan u novu vladajuću koaliciju. Odličan rezultat ostvarila je i liberalna partija lijevog centra D66 koja će imati 10 poslanika, sedam više nego do sada. Zeleni su osvojili 11 mandata, četiri više nego do sada. Među gubitnicima su i socijalisti koji su spali sa 25 na 15 mandata, ne uspijevši da ponove uspjeh sa proteklih izbora. U parlament je sa jednim poslanikom ušla i Partija za životinje.
Rezultati pokazuju da je desničarska koalicija sa VVD, Vildersovom PVV i CDA sa 74 mesta od 150 jedino moguća ako neka od te tri stranke benefitira od uobičajene razlike između izlaznih i finalnih rezultata. U suprotnom Rute i Koen će biti primorani da traže podršku u manjim partijama – ljevičarskim „zelenima“ sa 11 i radikalnim liberalima D66 sa 10 poslanika
Ovi izbori, četvrti od 2002. godine, raspisani su zbog neslaganja u koalicionoj vladi oko holandske misije u Afganistanu. Manjinski laburisti napustili su vladu, jer se nisu složili sa produženjem učešća holandskih vojnika u misiji NATO-a u Avganistanu, što je zagovarao premijer Balkenende. Protekli izbori su prvi održani u nekoj zemlji Evrozone, nakon početka finansijskog sloma u Grčkoj i drugim državama.
e-novine