Troškovi čišćenja naftne mrlje 625 miliona dolara

Troškovi čišćenja dostići će će 625 miliona dolara – izjavila je kompanija BP iz čijeg oštećenog naftnog izvora u Meksičkom zaljevu već gotovo mjesec dana svakodnevno istječe najmanje 800.000 litara nafte. Korporacija, koja je 2008. i 2009. ostvarila profit od 40 milijardi dolara, a u prva tri mjeseca ove godine čak šest milijardi, teško da će zbog toga bankrotirati. Čak i ako račun za čišćenje dostigne milijarde dolara, kako to predviđaju analitičari.
U međuvremenu, tvrde da su uspjeli zaustaviti 40 posto nafte od daljnjeg curenja, što je prva dobra vijest u borbi protiv goleme naftne mrlje koja prijeti američkoj obali.
Povlači se šef nadzora
– Do kraja sedmice namjeravamo injektirati tone posebnog materijala u izvor kako bismo zaustavili curenje prije nego što ga potpuno zapečatimo. Ako uspijemo, to bi mogao biti kraj – navodi kompanija.
No loša je vijest to da bi južni kraj postojeće mrlje mogla zahvatiti morska struja i potisnuti je prema Floridi pa čak i istočnoj obali SAD-a. Prvi grumeni katrana već su prijavljeni na floridskim plažama. Pritisnut bijesom javnosti, predsjednik Barack Obama objavio je osnivanje nezavisne komisije koja će istražiti rad naftne kompanije i vladinih agencija koje su je trebale nadgledatii: Chris Oynes, šef agencije za monitoring naftnih kompanija u zaljevu, već je najavio da do kraja mjeseca ide u penziju. Njegova agencija našla se pod paljbom nakon medijskih izvješća da je dopustila BP-ju da radi bez nekih dozvola.
Osim ogromnih troškova za sanaciju onečišćenja, očekuje se da će kompaniju zasuti zahtjevi za odštetu teški milijarde dolara.
Umanjivanje odštete
No kako je prema američkom zakonu kompanija dužna isplatiti tek 75 milijuna dolara u odštetama, ministrica državne sigurnosti Janet Napolitano i ministar unutarnjih poslova Ken Salazar zatražili su od čelnih ljudi BP-ja da održe obećanje i isplate sve legitimne zahtjeve. Nakon havarije tankera na Aljasci 1989., kompanija Exxon Mobil žalila se na višim sudovima na presudu prema kojoj je trebala platiti pet milijardi dolara odštete zbog financijskih gubitaka stanovništvu. Na kraju im je platila 500 miliona dolara, nekima tek prošle godine.
Jutarnji.hr