Povratnici u Omačinu: Sve što imaju sami su napravili
U selu Omačina kod Rudog živi dvadesetak bošnjačkih porodica, uglavnom starijih osoba koje su se od 2001. godine vratile na svoju imovinu i nastavili život „ispočetka“. Najuporniji među njima je hadžija Remzo Džabija, koji za sebe kaže da je glavni u selu i najviše pomaže ljudima kada se uhvate ukoštac sa problemima povratka.
Kopaju motikom
– Za mene nema, ne može se i nema se. Samo radi, pa da vidiš kako se ima. Ja sam ovdje glavni kada treba pregovarati sa vlastima u vezi popravke puta, dobijanja donacija i kako se snaći u nevolji. Bogami, svak me u Rudom lijepo primi, bolje nego oni u Sarajevu. Ali šta ćeš, kad je ova naša opština siromašna. Da nije naplate od HE „Višegrad“ od potopljenog zemljišta, ne znam da li bi mogla išta uraditi kaže Remzo.
On se žali na one koji raspodjeljuju sredstva povratnicima i kaže da su više zapostavljena sela udaljenija od grada, kao što je njegova Omačina.
– U naše selo nije stigao niti jedan traktor, ni plastenik, samo poneka krava i nešto građevinskog materijala za kuće. Naše njive još uvijek kopamo motikama kao u srednjem vijeku. Sve što imamo sami smo napravili. Držimo pčele, pravimo sušare za voće, sijemo bašte i divota jedna. Šta se imam kome žaliti kad je svijet siromašan, a oni koji treba da pomognu neće – kazuje raspoloženi hadžija, koji je svijetom proputovao vozeći autobuse. Ono čime se Remzo hvali su pčele, koje gaji na samo sebi znan način, ali su mu košnice pune. Usred pčelinjaka ima hrastovo deblo u kojem su pčele prirodno rasporedile saće.
Plemenski vođa
Remzo je ponosan na to pčelinje društvo koje je pronašao u obližnjoj šumi i prenio ga u svoj pčelinjak. U Omačini su ljudi puni energije i volje za radom iako su u poodmaklim godinama.
Proljeće je izmamilo starine iz kuća i svi su se prihvatili nekog posla. Jedni kopaju njivu, drugi siju krompir, ograđuju imanje, a uz to pjevuše dok rade. U selu je život kao iz neke priče. Udaljeni od civilizacije stvorili su sebi divne navike, ispijanja kafe u večernjim satima i razgovori o sutrašnjem danu. U svemu tome hadžija Remzo im dođe kao neki plemenski vođa, koji svima na neki način organizuje veseo život.
Avaz