Raste nam vanjski dug, što se odražava na entitetske budžete, kaže guverner CBBH Kemal Kozarić

Velika finansijska i ekonomska kriza u Grčkoj, koja je izazvala i pad vrijednosti eura, donijet će znatne gubitke i Bosni i Hercegovini, saznaje "Dnevni avaz".

Prema prvim procjenama, zbog pada vrijednosti eura, uz koji je vezana bh. valuta, vanjski dug BiH porastao je za nekoliko miliona maraka, a ako se taj trend ne promijeni, na godišnjoj osnovi mogao bi dostići rast za više od 20 miliona maraka. To će se direktno odraziti na likvidnost entitetskih budžeta, potvrdio je jučer za naš list guverner Centralne banke BiH (CBBH) Kemal Kozarić.

Više novca

– Kriza u Grčkoj nema direktne veze s nama, ali ćemo je, uprkos tome, i mi osjetiti. Naša valuta vezana je uz euro, koji je u padu u odnosu na dolar. Znatan dio našeg javnog duga je u dolarima i sada je potrebno više novca da ga servisiramo. Za ovu godinu dospijeva 350 miliona maraka duga, a prema prvim procjenama, za oko pet posto on će porasti zbog krize u Grčkoj – kaže Kozarić.

Prema njegovim riječima, koliko je entitetima koji plaćaju vanjskih dug u prošloj godini išla naruku mala vrijednost dolara, sada se situacija promijenila. Guverner Kozarić navodi da bi bh. vlasti trebale izvući i pouke iz grčke krize te uspostaviti određene paralele sa situacijom u BiH.

– Mi smo u goroj situaciji nego Grčka. Tim prije što ne postoji interesovanje velikih evropskih država da pomognu onako kako to sada čine s Grčkom, zbog čega nam je jedini izlaz bio Međunarodni monetarni fond. No, ono što je jasno jeste da je ključni razlog za krizu u Grčkoj bio sličan kao i kod nas, a to je velika javna potrošnja – navodi Kozarić.

Kako ističe, činjenica da je Grčka članica Evropske unije otvorila joj je vrata znatnije međunarodne pomoći, pod uvjetom da se pojača budžetska disciplina i potrošnja stavi pod kontrolu.

Kozarić dodaje da, uprkos krizi, postoje određeni ohrabrujući pokazatelji, među kojima ističe činjenicu da izvoz iz BiH znatno brže raste u odnosu na uvoz. Istovremeno, guverner navodi da bi upućivanje pozivnice iz NATO-a da se naša zemlja uključi u Akcioni plan za članstvo mogla imat pozitivan investicioni efekt.
 
Ohrabrujući znaci

– Ohrabrenje je što se povećava izvoz. Cijene željeza i aluminija ponovo su u kapacitetu kakve su bile, ali to pokazuje da su se naši izvoznici prestrojili i prilagodili tržištu. Također, što je veoma važno, to može biti znak da nema novca za uvoz skupe robe i da se kupci okreću domaćoj ponudi. Ranije se uvozilo bez prethodnih analiza i to nas je vodilo u deficit – ističe Kozarić.

On kaže kako sve to potvrđuje da je jedini izlaz za BiH u sferi realne ekonomije, proizvodnje koju moraju pratiti infrastrukturni projekti i smanjenje javne potrošnje.

Kozarić dodaje da je još rano konstatirati da izlazimo iz recesije, ali da ima takvih pokazatelja iz prvog kvartala ove godine.

Kreditni rast mora pratiti rast ekonomije

Kozarić ističe činjenicu da banke plasiraju znatno manje kredita nego ranije.

– Ali, u ovoj situaciji to ne mora biti loše, jer ako nemamo ekonomskog rasta, a imamo kreditni, onda samo dolazimo u težu situaciju. Kreditni rast treba pratiti ekonomski rast i tek tada se zadužujemo koliko ustvari možemo – ističe guverner CBBH.

Avaz