Suđenje Karadžiću: Nastavljeno ispitivanje Okuna
Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću nastavljeno je jutros u Haškom tribunalu unakrsnim ispitivanjem američkog ambasadora Herberta Okuna, četvrtog svjedoka optužbe.
Okun je početkom 90-ih bio zamjenik specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju Sajrusa Vensa i u tom svojstvu je u više navrata razgovarao sa predstavnicima sukobljenih strana, uključujući optuženog Karadžića.
Povom Karadžićeve sugestije da je za Srbe u BiH djelovanje grupa koje su zastupale ideje islamskog preporoda i podržavale islamsku revoluciju u Iranu moglo da bude razlog izvjesne brige, Okun je rekao da je to bila “pretjerana zabrinutost, koja može da proizađe iz bilo čega što ima veze sa religijom”.
“Komunistički režim je ateistički i zabranjivao je sve što ima veze sa religijom”, rekao je Okun.
Upitan da li mu je Alija Izetbegović ikada objelodanio svoje namjere o osnivanju islamske republike BiH, sa islamskim zakonima, Okun je odgovorio da ni Izetbegović ni drugi muslimanski rukovodioci sa kojima je imao kontakte to nisu rekli.
“Haris Silajdžić je potpuno sekularizovan, a Ejup Ganić, koji je za člana Predsedništva izabran kao Jugosloven, a zatim se izjasnio kao Musliman, takođe je bio veoma sekularno orijetnisan”, rekao je Okun.
On je konstatovao da Izetbegović nikada nije skrivao svoju religioznost, kao što to nije činio ni Džordž Buš mlađi, koji je za sebe govorio da je preporođeni hrišćanin.
“To se dešava u političkoj istoriji”, konstatovao je Okun.
Prema Okunovom tumačenju, ekstremističke ideje mogu da budu razlog za uznemirenje ako njihovi zastupnici imaju vlast ili većinu u stranci, jer “svugdje postoje ekstremna ljevica i desnica”.
“U slučaju BiH, 1990. i 1992. Muslimani nisu imali vojsku, ništa ni nalik na vojne jedinice i bili su u manjini u odnosu na bosanske Srbe i bosanske Hrvate, koji su iza sebe imali ogranizovane države. Šanse da se ovakve ideje ostvare, bile su minimalne”, istakao je Okun.
Na pitanje kada je, prema njegovoj procjeni, Stranka demokratske akcije (SDA) pokazala da je spremna za rat, Okun je odgovorio da su se “oni nadali da će izbjeći rat”, da “nije vidio nikakve pokazatelje aktivnih priprema za neprijateljstva, ali da ih je vidio na drugoj strani”.
Okun nije mogao da potvrdi Karadžićeve navode o osnivanju tajnog savjeta za odbranu Muslimana i formiranju Patriotske lige, početkom 1991. godine, a na čijem je čelu bio Izetbegović.
Upitan da li je uvijek vjerovao Izetbegoviću, Okun je odgovorio da nikada ne vjeruje nikome u potpunosti.
Suđenje se nastavlja.
Vijesti.ba