Zoellick: Koncept ´Trećeg svijeta´ zastario
Stari koncept “Trećeg svijeta” nije više odgovarajući u novoj multipolarnoj globalnoj ekonomiji i stoga su potrebni novi pristupi kako bi se uzeli u obzir interesi zemalja u razvoju, izjavio je predsjednik Svjetske banke Robert Bruce Zoellick.
Globalna ekonomska kriza iz 2009. i uspon zemalja u razvoju u svjetskoj ekonomiji su pokazali da kategorizacija zemalja na Prvi i Treći svijet, na donatore i one koji mole za pomoć, na predvodnike i one koji su vođeni, više nije podesna, predočio je Zoellick u govoru pred ovonedjeljne sastanke Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu na kojima će privrede u naglom usponu imati veću ulogu.
Važna međunarodna pitanja ne mogu biti rješena bez uključenja zemalja u razvoju u Aziji, Latinskoj Americi i Africi čije ekonomije bilježe ubrzani rast, dodao je on.
– Decenijama se govori o pojavi multipolarnog sistema. Vrijeme je da priznamo da postoji nova ekonomska paralela.
Ako je 1989. predstavljala kraj ‘Drugog svijeta s komunističkim naslijeđem’, onda je 2009. označila kraj onog što je poznato kao ‘Treći svijet’. Sada smo u novoj, multipolarnoj svjetskoj ekonomiji koja se ubrzano razvija, rekao je Zoellick u Centru “Woodrow Wilson” u Washingtonu.
– I dalje postoji siromaštvo u svijetu i taj problem se mora rješavati, i dalje ima zemalja s propalim ekonomijama i to se mora rješavati. Globalni izazovi se povećavaju i oni se moraju rješavati, ali se mijenja način na koji se ti problemi moraju rješavati. Zastarjela kategorizacija na Prvi i Treći svijet više nije podesna, ukazao je Zoellick.
On je podsjetio da ekonomski napredak zemalja u razvoju ima veliki uticaj na globalnu saradnju, multilateralizam i rad institucija, kao što je Svjetska banka, objavljeno je na siteu te banke.
– Ekonomske i političke tektonske ploče se pomjeraju, predočio je Zoellick i dodao da se “i mi možemo pomjerati zajedno s njima ili možemo nastaviti da posmatramo novi svijet kroz prizmu starog”.
– Moramo priznati novu realnost i djelovati u skladu s njom, ukazao je on.
Preorijentacija u svjetskoj ekonomiji ne ogleda se samo u Kini i Indiji, već i jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku. Podsaharska Afrika će do 2015. jačati prosječno više od šest posto godišnje, dok bi južna Azija, gde živi više od polovine siromašnih u svijetu, mogla istovremeno bilježiti rast od čak sedam procenata godišnje, rekao je Zoellick.
On je , međutim, upozorio da sa novom moći dolazi i nova odgovornost. “Zemlje u razvoju teba da shvate da su one sada dio globalne arhitekture”.
Podjela odgovornosti u novom međunarodnom sistemu neće biti laka, što potvrđuju i svjetski pregovori o trgovini i klimi koji su iznijeli na videlo duboka razmimoilaženja između razvijenih ekonomija i zemalja u razvoju, podsjetio je Zoellick.
Osvrćući se na klimatske promjene, Zoellick je upozorio da razvijene zemlje ne mogu primjenjivati model “koji odgovara svima” i na zemlje u razvoju jer on neće biti efikasan i u tim zemljama. “One će reći ‘Ne'”, predočio je on.
– Politika koja se tiče klimatskih promjena može biti vezana za razvoj i time dobiti podršku zemalja u razvoju za rast zasnovan na malim emisijama ugljenika, ali ne i ako je zasnovana na oštrim restrikcijama i ograničenjima, ukazao je Zoellick.
– Zemljama u razvoju su potrebni podrška i finansije da bi investirale u put rasta, zasnovan na čistim tehnologijama. U svijetu 1,6 milijardi ljudi nema pristup električnoj struji. Mada moramo voditi računa o čovjekovoj okolini, ne možemo osuditi afričku djecu da rade domaće zadatke uz svjetlost svijeće ili uskratiti afričkim radnicima radna mjesta u industriji. Izazov je podstaći prelazak na čistiju energiju bez žrtvovanja pristupa radnim mjestima, produktivnosti i rasta koji mogu izvući stotine miliona ljudi iz siromaštva, predočio je Zoellick.
On je takođe rekao da su promjene u svjetskoj ekonomiji i multilateralni sistem znatno uticali na Svjetsku banku koja takođe mora biti otvorena za promjene.
Svjetska banka mora voditi politiku stalnih reformi, mijenjati se da bi se prilagodila brzim promjenama okolnosti kako bi najbolje služila interesima siromašnih u svijetu u razvoju. Ta institucija se nada da će na svojim proljećim sastancima objelodaniti promjene kojima će zemlje u razvoju dobiti najmanje 47 posto glasačkog udjela. Istovremeno očekuje prvo povećanje kapitala za 20 godina koje će ojačati njene finansije iz kojih je obezbjeđeno više od 100 milijardi dolara pomoći od jula 2008.
Avaz