Jučer je Njemački ured za sigurnost zračnog prometa (DFS) utvrdio kako se pojavila “rupa” u oblaku vulkanske prašine nad Njemačkom i otvorio je promet na nekoliko zračnih luka.
Nakratko je bio otvoren čak i aerodrom u Stockholmu, ali samo za letove dalje od oblaka prašine. Ta dozvola je potrajala jedva da sleti pokoji avion i ubrzo je promet bio opet zatvoren.
Dvije najveće zrakoplovne kompanije u Njemačkoj, Lufthansa i Air Berlin, su gotovo jednoglasno počele prosvjedovati zbog tako rigoroznih mjera zabrane letenja.
Jer one gube ogroman novac: nad Evropom leti tek četvrtina od uobičajenog broja linijskih aviona i to evropske kompanije košta oko 150 miliona eura – na dan!
S druge strane, iz zračnih kompanija ukazuju kako o čitavom zračnom prometu odlučuje institucija za koju mnogi nisu nikada niti čuli prije ove erupcije vulkana na Islandu: Volcanic Ash Advisory Centre sa sjedištem u Londonu.
Direktor Luftanse Wolfgang Mayrhuber ozbiljno sumnja u njihovu kompetentnost: “Ako netko sjedi u institutu u Engleskoj i matematičkim modelima računa što se događa s erupcijom vulkana na Islandu i onda nama objašnjava, što se događa u Njemačkoj, u Hannoveru, Hamburgu ili Berlinu i u kojem vremenu, onda se to ne može uzeti za ozbiljno.”
Lufthansa, a i druge evropske zračne kompanije, već su ove nedjelje poslale više svojih zrakoplova bez putnika na ispitne letove – i svi avioni su se vratili bez problema.
S jedne strane, vulkanska prašina jest opasna, a rijetki piloti koji su samo svojim izuzetnim iskustvom i vještinom uopće preživjeli takav susret to mogu samo potvrditi.
Ali doista ne postoji nikakva studija, do koje koncentracije vulkanske prašine se može smatrati da je let siguran, a kada više nije. S druge strane, njemački ministar prometa Ramsauer je ogorčen na prigovore zračnih kompanija i optužuje ih da “svoju dobit stavljaju ispred sigurnosti putnika”.
Ipak, svima je jasno da se nešto mora učiniti: vulkan na Islandu i dalje neumorno izbacuje dim i prašinu koja trenutnim zračnim strujama i u različitim koncentracijama, pokriva velik dio Evrope.
Ali zračni prijevoznici nisu jedini koji gube ogroman novac: tu su i zračne luke, razne službe za opskrbu zrakoplova gorivom i hranom, čak i država i njezina služba za nadzor zračnog prometa gubi novac koji bi inače ubirala od pristojbi za prelet njezinoga zračnog prometa.
Indirektni gubici su još kud i kamo veći: naravno, pogođeni su turistički djelatnici ali i “normalni” poslovni ljudi jedva da mogu putovati na poslovne dogovore.
Ili na primjer na velesajam: ovogodišnji velesajam strojogradnje u Hannoveru je također počeo s pogledom u nebo.
Organizatori procjenjuju kako je na otvaranje došla čitava petina gostiju manje, iako su neki sjedali u auto ili autobus i u Hannover došli iz Portugala ili Turske.
Teoretski, za ovogodišnji sajam se javilo isto toliko sudionika kao i rekordne godine 2008. prije početka gospodarske krize, ali ako ova zabrana zračnog prometa potraje, jedva da će biti toliko gostiju i odgovornih iz firmi koje izlažu na sajmu.
Ali za sada, sudeći po vulkanu, zračnim strujanjima nad kontinentom – i institutu u Londonu, ništa ne govori da će biti bolje.
(Fena/Hayat.ba)