Fikret Ćuskić: Armija RBiH nije činila nikakve zločine koji joj se podmeću
Penzionisani general Armije RBiH Fikret Ćuskić, legendarni komandant 17. viteške krajiške brigade i zamjenik komandanta Sedmog korpusa, prošao je skoro sva ratišta od 1992. do 1995. braneći državu BiH. Prije 18 godina, kada je formirana Armija RBiH, Ćuskić se kao oficir zatekao u Varaždinu, gdje je učestvovao u osnivanju brigade dobrovoljaca pristiglih iz zapadne Evrope, većinom Krajišnika. Ova jedinica 9. jula 1992. stigla je na Igman.
Tih dana general Ćuskić prisjeća se u intervjuu za “Dnevni avaz”, povodom Dana Armije RBiH, čestitajući 15. april svim bh. patriotima. Komentira i tešku situaciju u koju su danas dovedeni branioci BiH, ali bez obzira na nju, poručuje da svi koji su nosili uniformu Armije RBiH trebaju i moraju biti ponosni na to.
Slaba podrška
– Moji osjećaji su specifični i vežu se uz taj pokret čestitih bh. patriota koji su živjeli van BiH i uz naše organiziranje da pomognemo svojoj državi i narodu. Formirali smo Sedmu brigadu, koja je bila multietnička i tada je imala 320 ljudi. Naoružani, obučeni i vrhunski opremljeni, s haubicom 155 milimetara, po naredbi tadašnjeg načelnika Štaba, komandanta Sefera Halilovića, došli smo 9. jula na Igman – kaže Ćuskić.
Kako je dalje tekao Vaš put?
– Išli smo u proboj kopnenog koridora ka Goraždu koji je oslobođen između Grepka i Kacelja. Tu smo se spojili sa snagama Goražda, zatim smo učestvovali u oslobađanju Trnova. Nakon objavljenih slika logora u Bosanskoj krajini i počinjenih zvjerstava, a naš sastav bio je uglavnom krajiški, insistirali smo da krenemo tamo, što je Sefer Halilović i odobrio. Upućeni smo bliže Bosanskoj krajini, u zonu Travnika i Jajca. Daljnji put je poznat, formiranje 17. krajiške, Operativne grupe Bosanska krajina, Sedmog korpusa…
Put Armije RBiH jeste poznat, ali činimo li dovoljno na očuvanju njenih tekovina?
– Mislim da, oficijelno, država ne čini ništa konkretno, ali mi koji smo se borili činimo to kroz razna udruženja i organizacije. S ponosom mogu reći da smo formirali Udruženje 17. krajiške brigade sa sjedištem u Ključu, pravimo monografiju, obilježavamo značajne datume, sjećamo se naših poginulih saboraca. Ali, slabu podršku imamo. Za godinu od Općine Sanski Most nismo dobili ni marku, a od Ključa smo dobili 500 KM. Posljednji primjer je proslava godišnjice Sedmog korpusa u Travniku. Nju je, nažalost, obilježila politika. Ljudi koji su stvarali Korpus nisu pozvani na svečanost, ali zato su u ovoj izbornoj godini pozvani politički dužnosnici. To je tužno i žalosno.
Hrabar gest
U tom kontekstu upravo je i Organizacija šehidskih porodica ZDK objavila da, zbog prisustva političara, njeni članovi neće doći na obilježavanje Dana Armije RBiH.
– To je rezultat toga što je oficijelna politika narušila dostojanstvo boraca i ja toj organizaciji čestitam. To je hrabar gest. I mene je niz saboraca i komandanata zvao s idejom da sami obilježavamo godišnjice Korpusa. Mi želimo da čovjek koji se borio za ovu državu bar tu dobije pažnju koju zaslužuje, a ne da se guraju oni koji su došli da se uslikaju i ubiru političke poene.
Uporedo s obilježavanjem Dana Armije RBiH pripremaju se i veliki protesti boraca. Kako to doživljavate?
– Najavljeni protesti su opravdani, jer je odnos vlasti prema borcima krajnje nemoralan. Borci potpuno razumiju da je recesija i kriza, spremni su podnijeti teret toga, ali krajnje je nemoralno da vlast u takvim uvjetima obezvređuje primanja boračke populacije, a svoja povećava. Ja osuđujem takvo ponašanje vlasti, podržavam proteste, jer mogu nam uzeti sve, ali dostojanstvo ne damo!
Centri moći i dalje rade protiv Bosne i Bošnjaka
Nakon slučajeva Ilije Jurišića i prof. dr. Ejupa Ganića, kako Vi komentirate to što se danas branioci BiH ne smiju slobodno kretati?
– Imaju tu dva aspekta. Jedan je da određeni evropski i centri moći u našem susjedstvu i dalje rade protiv Bosne i Bošnjaka, o čemu najbolje svjedoče objavljeni dokumenti bivšeg britanskog premijera Džona Mejdžora (John Major). No, postoji i onaj aspekt u kojem je naše rukovodstvo propustilo prilike da na vrijeme procesuira izvršioce zločina, koji su bili pojedinačni, jer niko nama ne može reći da je Armija RBiH činila zločine sistemski, planirano i organizirano.
Također, meni je neshvatljivo da smo mi u najgorim uvjetima rata nalazili rješenja i uspijevali opstati, a da sada niko nije mogao predvidjeti da će Ganić biti uhapšen u Londonu. S druge strane, ipak me raduju neki postupci, poput najave da će hrvatski predsjednik Josipović obići Ahmiće. Mislim da je to krupan iskorak ka istinskom pomirenju u BiH i regionu.
Avaz