Kamen spoticanja zvani ´halal burger´

U gradu Rube, središtu industrijske zone na sjeveru Francuske, blizu belgijske granice, od šezdesetih godina živi veliki broj useljenika iz Tunisa, Alžira i Maroka koji rade u lokalnoj industriji. Odnedavno, u restoranu brze hrane Kvik mogu da jedu hamburgere od mesa životinja koje su zaklane prema pravilima islama – riječ je o dozvoljenoj, halal hrani. Jedan od posjetilaca restorana kaže: „Ako većina ljudi jede halal hranu, onda je razumljivo i da vlasnici restorana reaguju na to i ponude takvu hranu“.

Pripaziti da se ne diskriminišu nemuslimani

Lanac Kvik ima 360 restorana, od nedavno se u osam nudi halal hrana. Promet u tim restoranima je povećan. Dolaze prije svega porodice s mnogo djece. Nema alkohola i, naravno, bejkon burgera, jer svinjetina nije halal. Gradonačelnik Rubea, socijalista Rene Vandjerndonk smatra da je riječ o pretjerivanju i kaže: „Mora se pripaziti da ne budu diskriminisani oni koji nisu muslimani. Bilo bi u redu da restoran nudi i hranu koja nije halal“.

Gradonačelnik je zbog toga htio da tuži Kvik, ali je odustao od tužbe kada su ga podržali ekstremni desničari Mari Lepena. Kvik se inače poziva na preduzetničke slobode, a podržavaju ga i liberali i Zeleni koji podsjećaju da se niko ne buni što postoje prodavnice koje nude samo košer proizvode – one koji su u skladu sa jevrejskim pravilima o dozvoljenoj hrani.

Javni život i vjera razdvojeni ustavom

Ali, rasprava o halal hrani ima dublje korijene i socijalista Filip Breton kaže: „Kada pomislim na raspravu o nošenju burke na javnim mjestima i sada halal hrani moram da podsjetim da je Francuska laicistička zemlja“.

U Francuskoj su javni život i vjera razdvojeni ustavom i to se veoma poštuje. Zato je u osnovi rasprave o halal hrani zapravo pitanje u kojoj mjeri bi laicistička država trebalo da vodi računa o željama pripadnika pojedinih vjera.

DW