Karadžić u svom zahtijevu traži zaustavljanje postupka jer mu je uskraćeno pravo da dovede u pitanje hiljade dokaza iz prijašnjih suđenja koji se sada koriste protiv njega.
Sudsko vijeće je prihvatilo 1.500 izjava svjedoka i dokaza iz ranijih slučajeva vezanih za rat u BiH, a Karadžić navodi da on nije dobio priliku za protuispitavanje svjedoka. On tvrdi da je to “nedopustivo poremetilo načelo dokazivanja i narušilo presumpciju nevinosti do te mjere da je suđenje već postalo nepravedno”.
On smatra da je neprihvatljivo to što se odlukama sudskog vijeća prihvaćaju dokazi i svjedočenja izvedeni u drugim postupcima.
Suđenje Karadžiću trebalo bi se nastaviti 13. aprila izvođenjem svjedoka tužiteljstva pošto je žalbeno vijeće Haaškog suda prošle sedmice odbilo njegov zahtjev za odgodom do 17. juna u kojemu je tvrdio da mu treba više vremena za pripremu odbrane.
Tokom uvodne riječi održane prošlog mjeseca, Karadžić je negirao učestvovanje u kaznenim djelima iz dvije tačke optužnice, četverogodišnjoj opsadi Sarajeva i pogibiji 10.000 ljudi te zločinu u Srebrenici i likvidaciji 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Karadžić se od progona skrivao od 1996. do 2008. kada je, prerušen u alternativnog iscjelitelja, uhapšen u Beogradu i prebačen u Den Haag.
Hina