´Pronašli smo 500 živih Srebreničana koji su se vodili kao nestali´

„Najveći problem u BiH je perfidni monopol nad informacijama”, rekao je Tokača, ističući da je prilikom pravljenja “Bosanskog atlasa zločina” IDC želio razbiti te monopole.
Tokača kaže da IDC na ovome atlasu radi već dvije godine, te da je do sada uspio obilježiti oko 2.500 tačaka u 110 općina bivše BiH u kojoj se se desili zločini.
On je dodao da je IDC do sada uspio obraditi svega 20 posto dokumentacije kojom raspolaže, ističući da će se podaci u ovaj atlas unositi još nekoliko godina.
Naveo je i da je IDC tokom svog istraživanja došao do podatka o 500 živih stanovnika Srebrenice koji su, kako kaže, po raznim listama bili evidentirani kao nestali u Srebrenici, te o 70 osoba koji su sahranjeni u Memorijalnom centru Potočari, a koji nisu stradali u Sreberenici.
“Tokom našeg istraživačkog projekta ljudskih gubitaka pronašli smo oko 500 živih Srebreničana. Također imamo podatak da je nešto više od 7.000 osoba poginulo na tom prostoru, a nisu svi iz Sreberenice. Dakle, tu ima Vlaseničana, Zvorničana, Bratunčana, Višegrađana, Rogatičana, o čemu govori i podatak da smo evidentirali 70 osoba koje su sahranjene u Memorijalnom centru Potočari, a koje nisu stradale u Sreberenici”, rekao je Tokača novinarima u Banjoj Luci.
IDC Sarajevo, uz podršku IKV Pax Christi iz Holandije i u saradnji s lokalnim partnerima, namjerava u Bosni i Hercegovini i tokom 2010. godine provesti aktivnosti na promociji “Bosanskog atlasa ratnih zločina”.
Podsjetio je na tribini održanoj danas u Banjoj Luci da je „Bosanski atlas ratnih zločina” digitalni memorijal, koji koristeći „Google Earth” tehnologiju prezentira činjenice o ratu na teritoriji BiH u periodu od 1992. do 1995. godine na inovativan i nekonvecionalan način.
Atlas istovremeno ima informativnu i edukativnu svrhu, jer nudi pristup činjenicama o masovnim ubistvima, silovanjima, žrtvama rata, sudskim presudama, kao i podacima o uništavanju vjerskog, kulturnog i historijskog naslijeđa BiH.
Cilj projekta je da se omogući studentima, istraživačima, porodicama žrtava i drugim zainteresovanim pristup informacijama koje sadrži baza podataka IDC-a o ratnim događajima u svim regijama BiH, te animirati građane da učestvuju u dopuni podataka koje posjeduje IDC.
(FENA)