U BiH najviše nekvalificiranih i polukvalificiranih radnika
Za projekt obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije nezaposlenih u FBiH izdvojeno 1.650.000 KM. U BiH je sve veći broj osoba koje ne mogu naći posao zato što njihovo obrazovanje i struka ne zadovoljavaju potrebe poslodavaca.
Zbog toga i neke kompanije imaju stalno otvorene konkurse, jer im treba kadar koji je deficitaran, nema ga na biroima za zapošljavanje ili onaj koji se “ne proizvodi” u našem obrazovnom sistemu. Obično se tu traže inžinjeri, kaže Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH.
Obrazovna politika
– Nemamo utvrđenu politiku koja povezuje obrazovne institucije i institucije tržišta rada i poslodavce, pa se pojavljuju ona zanimanja koja nisu potrebna. S naše strane pokreću se pitanja reforme obrazovnog sistema i uspostavljanja institucija iz oblasti rada.
Prvo bi trebalo anketirati poslodavce i tako doći do odgovora koji su im profili kadra potrebni, a zatim s obrazovnim sektorom treba odrediti politiku upisa i stipendiranja. BiH ima najviše nekvalificiranih i polukvalificiranih zanimanja koja više uopće nisu potrebna – kaže Bakšić.
Ozbiljne kompanije i u BiH, nastavlja Bakšić, mnogo ulažu u obrazovnu politiku valastitog kadra, pa bi stoga rado prihvatile i praktičnu obuku studenata na svojim modernim tehnologijama.
Obuka u firmama
Od ove godine, i Federalni zavod za zapošljavanje putem kantonalnih službi pokrenuo je projekt obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije nezaposlenih. Prema riječima Omera Korjenića, rukovodioca sektora za zapošljavanje, Zavod je osigurao 1.650.000 KM za ove potrebe, a kroz program će proći 1.100 osoba iz cijele FBiH.
– Radi se o nekvalificiranim radnicima, kvalificiranima i onima sa srednjom stručnom spremom. U sklopu ovog programa obuka od tri mjeseca može se vršiti i u određenim firmama, a to finansira Zavod u iznosu do 1.500 KM. Poslodavac tada treba zadržati tog radnika u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci – kaže Korjenić.
Sudeći prema riječima Zamire Velić iz Službe za zapošljavanje KS, rijetki se odlučuju da se presele radi zasnivanja radnog odnosa.
– Kada nezaposlene osobe otvaraju karton na birou, mi ih pitamo jesu li spremne da rade isključivo na području svog kantona, entiteta, ili možda čak i u drugoj zemlji, ali većina se izjašnjava za svoje mjesto prebivališta i po tome im i nudimo poslove – kaže Velić.
Komercijalisti i prodavači među najtraženijima
Prema statistikama portala Posao.ba, najčešća zanimanja koja poslodavci traže jesu komercijalisti, prodavači, administrativni radnici, računovođe, ekonomisti, programeri, ugostiteljski i zdravstveni radnici.
– Najviše osoba koje traže posao putem Posao.ba ima visoku stručnu spremu (oko 50 posto) i srednju stručnu spremu (45 posto). Portal uglavnom koriste ljudi do 35 godina, njih čak oko 80 posto – kaže Vedrana Maglajlija s portala Posao.ba
Avaz