Trebaju li se OHR i Vijeće Evrope uključiti u slučaj ‘Ganić’
Ratni član Predsjedništva RBiH, akademik prof. dr. Ejup Ganić i jučer je dan provodio u Londonu s kćerkom Eminom i sinom Emirom, vodeći sastanke s pravnicima i pripremajući se za daljnje korake u procesu koji slijedi, ništa ne prepuštajući slučaju.
Dodatne okolnosti
Kako je za “Dnevni avaz” jučer prenijela Emina Ganić, da bi njen otac do 14. aprila došao kući u Sarajevo, do kada Srbija ima rok da pošalje zahtjev za izručenje sa svom dokaznom dokumentacijom, potrebno je biti pripremljen na sve pravne korake. Ganićev advokatski tim posebno razmišlja i o onome što može uraditi britanski Houm ofis (Ministarstvo unutrašnjih poslova).
– Ako Srbija i pošalje zahtjev, u normalnim procedurama se gleda njegova tehnička validnost. Houm ofis može da odlučuje o odobravanju zahtjeva i da kaže da zbog dodatnih okolnosti ne odobrava izručenje ili da ne može da donese odluku. Za nas bi čak i nedonošenje odluke značilo da naš otac može da ide kući – kaže Emina.
Potpuno je jasno da bi odluka o Ganićevom izručenju Srbiji bila politička i nemoguće je da u njegovom slučaju nema dodatnih okolnosti. Ukoliko Srbija predoči dokaznu dokumentaciju koja bi u Britaniji bila ocijenjena kao valjana, onda bi Ganićeva strana mogla pokrenuti sudski proces dokazivanja validnosti tih dokaza, a koji bi mogao potrajati i nekoliko mjeseci.
Kada Houm ofis bude donosio odluku o tome ima li dodatnih okolnosti, on može da se konsultira i sa Vijećem Evrope, čija je članica Bosna i Hercegovina, kao i OHR-om. Ove dvije institucije također bi imale ogromnu ulogu u tom slučaju. Njihovo mišljenje o kršenju ugovora između BiH i Srbije bilo bi jako važno.
Inckova izjava
U tom kontekstu, jučer smo pokušali dobiti stav Pravnog odjela OHR-a, ali nam je portparol Ljiljana Radetić rekla da je to zbog vikenda nemoguće, no ona je pojasnila izjavu koju je visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) dao u Beču, komentirajući pitanje saradnje u oblasti pravosuđa u kontekstu slučaja “Ganić”.
– Bez obzira na ishod pravnog postupka koji se vodi pred sudovima u Velikoj Britaniji, BiH i Srbija trebaju koristiti mehanizme predviđene bilateralnim sporazumom o saradnji u građanskim i krivičnim predmetima između Srbije i BiH. Upitan o mogućim posljedicama o odluci puštanja g. Ganića uz kauciju, Incko je rekao da će ta odluka pomoći da se smanje napetosti vezane za ovaj slučaj – izjavila je Radetić.
Neistine o državljanstvu
Emina Ganić jučer je, komentirajući napise u medijima u RS o tome da njen otac ima državljanstvo Srbije i da je tek 1998. godine podnio zahtjev za upis u državljanstvo BiH, izjavila da je takva tvrdnja apsurdna.
– Prije rata nije postojala kategorija Bošnjak, moj otac se uvijek izjašnjavao kao Jugosloven i imao pasoš bivše SFRJ. Nikada nije aplicirao za srbijanski pasoš. On je već 6. aprila, s proglašenjem nezavisnosti BiH, kao i svi bh. političari koji su odlazili na razne pregovore, odmah dobio bh. pasoš. Posebno, on se nije mogao kandidirati na prvim višestranačkim izborima u BiH, niti ući u Predsjedništvo da nije bio državljanin BiH. U Srbiju nikada tokom i poslije rata nije išao privatno, izuzev na službene pregovore, i to isključivo s bh. pasošem, a na teritoriji te zemlje on nema niti bilo kakvu imovinu – kaže Emina.
Ona je eksplicitna i da je Ganićev otac Crnogorac, te dodaje da bi bilo veoma čudno da Srbija nekome nameće svoje državljanstvo, što je praksa samo nedemokratskih i necivilizacijskih zemalja.
Avaz