Granice: Obilježja Srbije na bh. teritoriji?

Na Pavlovića putu kod Bijeljine, 500 metara prije graničnog prijelaza prema Srbiji, na bh. strani odnedavno je postavljena tabla s oznakom općine Bogatić, katastarske općine Badovinci, koje pripadaju susjednoj Srbiji, ali katastarski dijelovi ovih općina ostaju na lijevoj obali Drine.
Štaviše, tabla je postavljena uporedo s tablom „Dobro došli u Republiku Srpsku“, a postavljene su i zastave Srbije i RS. O zastavi države Bosne i Hercegovine ili tabli s njenim imenom, nema ni govora. Obaviještni smo, dakle, da prvo ulazimo u Srbiju, a zatim stižemo na granični prijelaz.
Za susjednu Srbiju, bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku, ali i za Vijeće ministara BiH, očito ne važi dejtonska odrednica „plava granica“ kojom se, do dogovora između država, granica između BiH i Srbije privremeno ustanovljuje na Drini.
„Plavu granicu“ na svojoj koži su osjetili stanovnici povratničke Janje, koji su hapšeni i privođeni u srbijanske sudove zbog takozvanog ilegalnog prelaska upravo te „plave granice“, iako svoju zemlju imaju na desnoj obali Drine, kao što svoju na lijevoj obali imaju mještani Bogatića.
I dok državljani Srbije nesmetano koriste svoju zemlju, čak omeđenu tablom i zastavom, dotle Janjani mogu samo gledati kako im se sijeku šume, a od obradivog zemljišta prave reviri za eksploataciju šljunka.
Nova tabla općine Bogatić i zastava Srbije postavljene su kod Pavlovića univerziteta, pola kilometra prije graničnog prijelaza, a treba podsjetiti da je slična tabla pored starog toka Drine postavljena još 1992. godine.
Avaz