Dodikovu muku riješila je Sanela Dženkins, Sarajka udata za britanskog bankara. Očekuje se odluka o puštanju Ganića
Više od 430.000 konvertibilnih maraka kaucije za bošnjačkog ratnog lidera Ejupa Ganića koji se treći dan nalazi u zatvoru u Londonu obezbjedila je Sanela Dženkins, Sarajka udata za bogatog britanskog bankara što je potvrdila i kćerka Ejupa Ganića: “Sanela Jenkins i njen suprug odigrali su odlučujuće ulogu u mobilisanju sredstava za kauciju za uvjetno puštanje moga oca na slobodu”, izjavila je Emina Ganić u razgovoru za Dnevni avaz.
Ideju da BiH plati kauciju za Ganića osudio je premijer RS Milorad Dodik. "To nije stvar BiH, već privatna stvar Ejupa Ganića. Nedopustivo je da se javnim sredstvima plaća kaucija za pojedinca osumnjičenog za ratne zločine", kazao je Dodik.
Komentarišući stav Tužilaštva BiH da je ova institucija isključivo nadležna za procesuiranje državljana BiH osumnjičenih za ratni zločin, Dodik je rekao da su Sud i Tužilaštvo BiH "najveće štetočine u zemlji". "Odbijanjem procesuiranja predmeta ‘Dobrovoljačka’ i drugih zločina počinjenih nad Srbima u proteklom ratu, uprkos brojnim dokazima, Sud i Tužilaštvo BiH su pokazali da donose presude iz političkih interesa", rekao je Dodik.
On je istakao da Srbija ima valjane dokaze da u skladu sa međunarodnim pravom procesuira Ganića i da nema sumnje da je Ganić odgovoran za zločine u Dobrovoljačkoj ulici.
Ganićev advokat Damir Arnaut, međutim, tvrdi da je riječ o politički motivisanom procesu i optužio Srbiju da je ovim slučajem "direktno napala suverenost BiH".
Dok se u Srbiji i dalje užurbano priprema zahtjev za ekstradiciju Ganića, svoje mišljenje o ovom slučaju dao je i Toma Fila, pretpostavlja se ovaj put u ulozi savjetnika ministra policije Ivice Dačića. On procjenjuje da će Ejup Ganić biti pušten iz pritvora. “Oni koje mi tražimo, nikada neće biti uhapšeni, jer Interpol ne tretira kako treba prijave Srbije”, kaže Fila. “To smo probali sa Hašimom Tačijem, pa sa Agimom Čekuom, pa sa Rahimom Ademijem. I svako od njih je bio zaustavljen pa pušten”, ocijenio je Fila.
Iz BiH i dalje stižu brojne reakcije zbog hapšenja Ganića. U javljanju za Federalnu televiziju iz Londona, kćerka Ejupa Ganića Emina istakla je da su prekršena osnovna ljudska prava njenog oca koji je jučer uhapšen na londonskom aerodromu. "Mom ocu nije bio dozvoljen kontakt sa ambasadoricom BiH u Londonu što je osnovno pravo svakog uhapšenog, a da ne govorim da je vlasnik diplomatskog pasoša sa diplomatskom vizom", rekla je Ganićeva.
U saopštenju za štampu Društva za ugrožene narode ističe se da “Srbija ne smije suditi Bosni dok god ne uhapsi Mladića”.
Govoreći o napadu na kolonu u Dobrovoljačkoj ulici Predsjednik Društva Tilman Zülch kaže: “Da li je prvo pucano iz kolone koja se povlačila iz grada ili su prvi pucali bosanski branioci, može ustanoviti samo objektivan sud. To u svakom slučaju neće biti moguće utvrditi u Srbiji čije pravosuđe, Vlada i vojska i dalje skrivaju i štite od uhićenja glavnog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je suodgovoran za genocid nad bosanskim civilnim stanovnistvom”.
“Osim Ejupa Ganića postoje i drugi visoki političari i oficiri bivše bosanske Armije za kojima je srpska strana raspisala potjernice“, kaze Zülch. “Prema informacijama Društva za ugrožene narode radi se o još 400 prognanika s teritorija Bosne i Hercegovine koji su zauzele srpske trupe. Srpske vlasti izdale su tajne potjernice za tih 400 ljudi“.
U saopštenju se ističe da srpske vlasti nastavljaju samovoljno progoniti građane Bosne i Hercegovine zbog toga što je krivično gonjenje potencijalnih ratnih zločinaca s područja bivše Jugoslavije krajem 2004./početkom 2005. prestao nadzirati Haški ribunal /ICTY/ (prema Rimskom sporazumu iz 1996., koji su potpisali BiH, Hrvatska i Srbija i Pravilima puta) i zbog toga što nakon prestanka funkcionisanja tog sistema nije utvrđen novi mehanizam koji bi spriječio da se bez valjanih dokaza hapse osobe osumnjičene da su počinile ratne zločine.
Društvo za ugrožene narode zbog toga smatra apsudnim da se sada kao počinitelji zlodjela kazneno goni 400 osoba od koji je većina preživjela najgnusnije srpske zločine protiv čovječnosti (Prijedor/Krajina, Sarajevo itd.) ili čak genocid (Srebrenica/Podrinje). U Podrinju je u većini sela i gradova došlo do užasnih masovnih ubojstava i potpunog protjerivanja ili bijega nesrpskoga stanovnistva.
Društvu za ugrožene narode dao je iskaz i bivši general Armije Bosne i Hercegovine, bosanski Srbin i branilac Sarajeva Jovan Divjak, kako su ga nazvali u Društvu: “Već sam tri puta kao svjedok dao izjavu pred Međunarodnim tribunalom za ratne zlocine (ICTY) u korist istine i države Bosne i Hercegovine . Ako me Sud Bosne i Hercegovine za ratne zločine pozove na saslušanje zbog odgovornosti za “slučaj Dobrovoljačka ulica“, spreman sam tamo u svako doba dati izjavu. Znam, međutim, da je Tužilastvo Bosne i Hercegovine u ovome slučaju sprovodilo istragu i da nije bilo dovoljno dokaza i indicija da se desio zločin, tako da optužnica nije mogla biti podignuta. Ono što Srbija sada preduzima jeste direktno mješanje u poslove države Bosne i Hercegovine. Time se samo dokazuje i potvrđuje da je Srbija sudjelovala u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Jer, zbog čega je JNA u maju 1992. u Bosni i Hercegovini vodila rat kada je međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslijedilo već u aprilu 1992.? Mi, branioci grada Sarajeva i zemlje Bosne i Hercegovine, svjedoci smo agresije JNA i države Srbije protiv Bosne i Hercegovine . Država Srbija će jednoga dana morati priznati odgovornost za agresiju i genocid počinjen nad građanima Bosne i Hercegovine“.
Društvo prenosi i izjavu Mirka Pejanovića, predsjednik Srpskog Građanskog vijeća Bosne i Hercegovine i člana multietničkog ratnog Predsjedništva Bosne i Hercegovine: “Izdavanje naloga za hapšenje branilaca Sarajeva i Bosne i Hercegovine te najava pokretanja postupka protiv njih pokušaj su Srbije da revidira istoriju i da rat u Bosni i Hercegovini predstavi kao građanski rat u kojem su sve strane jednako odgovorne. Ne osudi li taj pokušaj neka međunarodna institucija, svi mi članovi ratnoga Predsjednistva, i ja osobno, nećemo smjeti napustiti zemlju zbog opasnosti da na osnovu potjernica Interpola budemo uhapšeni u bilo kojoj zemlji na svijetu. To bi bio novi progon krivovjernika.“
Neobavješteni ambasador
Otac Damira Arnauta, Boriša koji je baš u srijedu stupio na dužnost ambasadora BiH u Beogradu naveo je da prilikom predaje kopije akreditnih pisama nije pominjano hapšenje bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića u Londonu, jer on nema informacije o tom slučaju.
"Nismo to pominjali jer nisam u toku, ja sam tek predao akreditive prije sat vremena tako da nisam to pominjao jer nemam informacije", rekao je Arnaut.
Tužilaštvo BiH uputilo zahtjev za izručenje Ejupa Ganića
Tužilaštvo BiH uputilo je pravosudnim organima Velike Britanije zahtjev za izručenje bivšeg člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića, potvrdio je Feni glasnogovornik ovog tužilaštva Boris Grubešić. Stav Tužilaštva BiH je da bh. pravosuđe ima prioritet u krivičnom gonjenju, ukoliko je osumnjičeni državljanin BiH, pojašnjava Grubešić.
Uz zahtjev za ekstradiciju proslijeđena je i prateća dokumentacija i dokazi o istrazi koja se u slučaju "Dobrovoljačka" vodi u državnom tužilaštvu, a u vezi s kojim pravosuđe Srbije, među ostalim, tereti i bivšeg člana Predsjedništva BiH.
e-novine