Evo nekih od ajeta u koijima se spominje ummet:
„I tako smo od vas stvorili srednji ummet (pravedan narod) da budete svjedoci protiv ostalih ljudi.“ (El-Bekare, 143);
„Vi ste ummet (zajednica) najbolji od svih koji se ikada pojavio.“ (Ali Imran, 110);
„Ovaj vaš ummet (vjera) je jedini pravi, a Ja sam vaš Gospodar, zato se samo Meni klanjajte.“ (El-Enbija, 92)…
Ibrahim, a.s., je molio Allaha da učini da on bude dio ummeta muslimanskog:
„Gospodaru naš, učini nas dvojicu (mene i mog sina Ismaila) ummetom muslimanskim (odanim) Tebi.“ (El-Bekare, 128)
Postojanje muslimanskog ummeta danas odgovor je Allaha Uzvišenog na dovu Ibrahimovu, a.s.
Ummet se spominje i u hadisu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: „Allah neće dozvoliti da se moj ummet ujedini u nečemu što je zabluda,“; „Molio sam svoga Gospodara da ne dopusti da moj ummet strada i propadne od gladi i prirodnih katastrofa… pa mi je udovoljio.“ S islamskog stanovišta, postojanje ummeta je stvarnost. Isto tako, s historijskog aspekta možemo govoriti o postojanju islamskog ummeta; zajednice sa svojom državom i vladarem, sve do Ataturkovog ukidanja hilafeta 1924. godine, što je za islamski ummet bio težak udarac i nesreća. Poznati pjesnik Ahmed Ševki je u jednoj pjesmi oplakao ukidanje hilafeta i uporedio Ataturka sa svadbom koja se preobrazila u dženazu i žalost, jer su svi u Ataturku vidjeli islamskog vođu i pobjednika, ali ih je on iznenadio i razočarao zadavši, ukidanjem institucije hilafeta, udarac cijelom islamskom ummetu.
Postojanje islamskog ummeta realnost je i sa geografskog, teritorijalnog aspekta. Područja na demografskoj karti koja su obilježena zelenom bojom označavaju teritorije na kojima žive muslimani i, što je zanimljivo, ta su područja međusobno geografski povezana i čine cjelinu, nisu iscjepkana i podijeljena.
Muslimani u svijetu povezani su i veoma jakim emocijama, osjećajem međusobne povezanosti i bratstva, a ne samo geografski, teritorijalno. Kada je ugrožen bilo koji musliman bilo gdje na svijetu, svi suosjećamo i pomažemo, dove upućujemo i brinemo se, hatibi sa mimbera nas pozivaju da priteknemo u pomoć ugroženoj braći širom svijeta. Taj osjećaj bratstva među muslimanima je veoma snažan i povezuje ih i zbližava, bez obzira gdje živjeli i koje nacionalnosti bili. Sve što smo kazali: kur’anski ajeti, hadisi, geografska povezanost i bratstvo, dokazi su postojanja islamskog ummeta. Iako, nakon ukidanja institucije hilafeta i halife kao vladara islamske države i svih muslimana, ne možemo govoriti o islamskom ummetu kao političkom i državotvornom faktoru, nije opravdano negirati postojanje islamskog ummeta samo zbog toga što nema države svih muslimana i što nema vladara svih muslimana – halife.Tri osnovna uslova moraju biti ispunjena da bi se govorilo o islamskom ummetu kao državi i političkom faktoru: jedinstveno zakonodavstvo, a to su Kur’an i hadis, zatim Darul-islam, tj. teritorijalni integrtitet muslimana i jedistveni vladar, tj. halifa.
Hadis: „Moj ummet se neće ujediniti u nečemu što je zabluda“Prije svega, da kažem šta se podrazumijeva pod riječju ummet pa će nam biti jasnije i samo značenje i poruka hadisa. Riječ ummet u ovom hadisu odnosi se na sve one koji su prihvatili i povjerovali u Allaha Uzvišenog kao jedinog Stvoritelja i Gospodara, koji su islam prihvatili kao svoju vjeru, Muhammeda, s.a.v.s., kao svoga poslanika i Kur’an kao svoj zakonik i pravilnik u životu. Taj ummet, s takvim karakteristikama, nikada se neće ujediniti u zabludi i onom što predstavlja nesreću i propast za njega. Isto tako, iz hadisa razumijemo da kada god se svi muslimani ujedine uz nešto, onda je u tome sigurno uspjeh i dobro jer Allah Uzvišeni je zagarantovao islamskom ummetu da se nikada neće u potpunosti ujediniti uz nešto što je zabluda i nesreća.Poslanik Muhammed, s.a.v.s., je sačuvan (ma’sum) jer ga je Allah Uzvišeni sačuvao od greške i bilo kakvog vida zablude i lutanja. Islamski ummet, s odlikama koje smo spomenuli, sačuvan je (ma’sum) i to je poseban vid Allahove, dž.š., milosti ukazane ljudima kako bi bili u potpunosti sigurni u svog Poslanika, s.a.v.s., i jedinstveni stav ummeta kao cjeline.
Hadis: „Moj ummet će se podijeliti na 73 grupe…“
Ovaj hadis prihvatam s dozom rezerve i suzdržanosti zbog samog seneda (lanca prenosilaca) hadisa, ali bez obzira na to, sam hadis ipak govori da su sve te grupacije, njih 73, proistekle iz islamskog ummeta. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „MOJ UMMET će se podijeliti…“ tj. iz mog ummeta će nastati i odvojiti se od njega. Tačno je to da je samo jedna grupa spašena a sve ostale će završiti u Vatri, ali ne zauvijek kao što je to slučaj s ateistima i politeistima. Sedamdeset i dvije grupe će zbog svoje orijentacije zalutati i time se odvojiti od one spašene, ali njihov boravak u Džehennemu neće biti vječan. Znamo da će Allah Uzvišeni Svojom milošću na kraju izbaviti iz Džehennema svakog ko bude u svom srcu imao i najmani vid imana i neće dozvoliti da tamo vječno ostane. Tako će i ove grupe nastale iz ummeta zbog svog imana i tevhida izaći iz džehennemske vatre i uči u Džennet. Svaka od njih smatra se dijelom ummeta sve dok svjedoči da nema drugog boga osim Allaha, da je Muhammed, s.a.v.s., Allahov Poslanik i sve dok ne negira osnovne islamske postulate: namaz, post, zekat, hadždž.
Jedinstvo ummeta
Jedinstvo ummeta se manifestira u nekoliko oblika i načina. Zajednički namaz jedan je od načina ispoljavanja njegovog jedinstva. Isto tako post, hadždž, zekat. Svi pripadnici ummeta obavljaju namaz okrenuti prema jednoj kibli, počinjući ga tekbirom a završavajući teslimom (predajom selama). Svi pripadnici islamskog ummeta poste od zore do zalaska sunca i klanjaju teraviju. Ovdje se, dakle, radi o manifestovanju jedinstva ummeta putem ibadeta. Za vrijeme ramazana, posebno za 27. noć, vidjet ćete u Haremu Mekke preko tri miliona muslimana koji klanjaju za jednim imamom. Uočljiv je još jedan vid jedinstva ummeta – u razumijevanju osnovnih akaidskih postulata i principa islama; vjerovanja u Allaha, kitabe, poslanike, meleke, Sudnji dan; jedinstvo u razumijevanju i shvatanju ljudskog života i njegovih vrijednosti; jedinstvo emocija: ljubavi i osuđivanja. Spontana je i svojevremena reakcija muslimana u svijetu, što je iskazivanje ljubavi, dokaz jedinstva, zajedništva i emocionalne povezanosti spram Muhammeda, s.a.v.s., povodom objavljivanja karikatura kojima s vrijeđa njegov lik. Ummet je jedinstven i po svome bontonu ili ahlaku: svi muslimani jedu desnom rukom, uče Bismillu prije i zahvaljuju Allahu Uzvišenom nakon jela, žene se i udaju, prilikom rođenja djeteta čine akiku, svoje mrtve ispraćaju na isti način sa ovog svijeta… Zejedničke emocije i osjećaj međusobne pripadnosti ummetu prisutni su među svim muslimanima i to predstavlja temelj bilo kakvog zajedničkog djelovanja. Kada nestane osjećaja međusobne povezanosti i bratstva, značit će to da je ummet izgubljen jer nema vezivnog tkiva koje ga čini cjelinom.
Svaki musliman koji voli svoju vjeru i koji je svjestan toga ko je i šta je, uzdiže se iznad bilo kakvih podjela i cijepanja koja muslimane mogu međusobno udaljiti. Mezhebske, nacionalne, jezičke, političke i bilo kakve druge različitosti među muslimanima ne smiju biti uzrokom podjela i razdvajanja unutar ummeta. Ummet je bogatiji što je raznolikiji, ummet je jači što je više muslimanskih naroda koji ga sačinjavaju. Brojnost jezika i naroda znači brojnost sposobnosti i mogućnosti što vodi ka snazi i većem potencijalu ummeta.
„A da je Allah htio, On bi vas jednim ummetom (sljedbenicima jedne vjere) učinio.“(El-Maide, 48)
Mufessiri kažu da je Allah Uzvišeni stvorio ljude sa svim svojim različitostima i osobenostima i, samim tim, s različitim sklonostima i izborima, ne u cilju konfrontacije i sukoba tih različitosti, nego naprotiv, svrha stvaranja ljudi sa svim svojim različitostima je pružanje slobode, prava i mogućnosti izbora i odabira. Bez pružanja mogućnosti izbora, sloboda biranja i izbora gubi svoj smisao. Allah Uzvišeni nas upozorava da se čuvamo razlika koje vode cijepanju i razmimoilaženju koje će dovesti do sukoba i slabljenja: „ I ne prepirite se između sebe da ne biste oslabili i bez borbenog duha ostali.“ (El-Enfal, 46)
Opasnosti od podjele ummeta
O vjernici, ako se budete pokoravali nekim od onih kojima je data Knjiga, oni će vas, nakon što ste prihvatili pravu vjeru, ponovo vratiti u nevjernike.“ (Ali Imran, 100) Značenje ajeta je: nakon što ste bili jedinstveni i zajedno, učinit će da budete podijeljeni kao što ste bili prije islama. Opasnost od podjele ummeta krije se u tome da muslimani ponovo dođu u situaciju i stanje u kojem su bili prije islama, stanje podijeljenosti, nejedinstva i međusobne mržnje, ukoliko se budu pokoravali i budu slušali one kojima je data knjiga, tj. ehli-kitabijje. Opasnost od podjele ummeta krije se i u tome da se jedna grupa muslimana izdvoji i na nelegalan način postavi iznad drugih muslimana i njima vlada i upravlja. Vlast je veliko šejtanovo oružje koje on koristi u cilju cijepanja ummeta, kao i bogatstvo. Stoga smo svjedoci pojave da jedna muslimanska zemlja osvaja i vlada drugom, kao što je bio slučaj između Iraka i Kuvajta čime je izazvan rat širih razmjera i posljedica. Naravno, kada se svemu tome pridoda i uplitanje drugih država, koje su često nemuslimanske, onda nastaje situacija u kojoj se potiskuje i briše jedinstvo islamskog ummeta i gubi bratstvo među samim muslimanima. Iako je kolonijalizam, čiji je cilj podjela ummeta i vlast nad njim, još uvijek prisutan u islamskom svijetu, samo u drugačijem obliku i formi, ipak nisam od onih koji za sve naše podjele i probleme koje imamo krive međunarodne zavjerenike čiji je cilj prisvajanje, otimanje i eksploatacija drugih naroda i njihovih bogatstava.
Muslimani se moraju osvijestiti i probuditi iz obamrlosti, moraju se približiti jedni drugima i shvatiti da je jedinstvo ummeta fard i nužnost; fard koji nam naša vjera propisuje i nužnost koju nam vrijeme i okruženje u kojem živimo nameće. U današnjem modernom vremenu, usljed velikih političkih i ekonomskih previranja, ummet ne može opstati osim kao kompaktna cjelina. Male zajednice i raštrkane grupe muslimana nemaju šansu za opstanak bez ujedinjenja koje će im dati snagu i zaštitu na svjetskoj sceni. Država Izrael nikada ne bi sama opstala u okruženju u kojem se nalazi, ali zahvaljujući pomoći i zaštiti svojih prijatelja i međusobnom jedinstvu predstavlja nezaobilazan faktor i pojavu koju ne možemo ignorisati. Naša je zadaća probuditi svijest muslimana da je jedinstvo ummeta nužnost, pa makar to bilo samo u vidu podrške i pomaganja. Svako od nas mora djelovati u okruženju u kojem živi, jer apsurdno je govoriti o jedinstvu ummeta dok imamo međusobno udaljene pojedince i neslaganja i podjele unutar jedne porodice. Ummet počiva na pojedincima koji su jedan uz drugog i ujedinjenoj i zbliženoj porodici, na dobrosusjedskim odnosima među samim muslimanima i onima sa kojima muslimani žive. Ako ostvarimo i postignemo bliskost među nama samima i održimo našu porodicu zajedno, ako očuvamo bratske odnose s našim komšijama, tada možemo govoriti o jedinstu i ujedinjenju čitavog ummeta. Naravno, jedinstvo ummeta traži i određenu žrtvu i odricanje, i ako se radi o dunjalučkoj materijalnoj žrtvi onda je takva žrtva nužna i potrebna u cilju približavanja i ujedinjenja. Allah Uzvišeni je pohvalio i istakao zull – poniznost, blagost i samilost u dva slučaja. Prvi, kada su u pitanju roditelji: ”Budi prema njima pažljiv i ponizan.” (El-Isra, 24) i drugi, kada je u pitanju odnos prema braći muslimanima: „Allah će sigurno umjesto njih dovesti ljude koje On voli i koji Njega vole, prema vjernicima ponizne a prema nevjernicima ponosite.“ (El-Maide, 54) Allahov Poslanik, s.a.v.s., je podnio ogromnu žrtvu napustivši rodni kraj i učinivši hidžru kako bi sačuvao vjeru i udario temelje jedinstvu ummeta.
Budućnost ummeta
Uvijek sam bio optimista i pozivao muslimane da se nadaju najboljem i da rade na tome. Nikada ne smijemo gubiti nadu u Allahovu milost i posustajati, jer: „ I ne gubite nadu u Allahovu milost, samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost.“ (Yusuf, 87) Međutim, ono što danas vidim kada je u pitanju budućnost ummeta ne pruža mi sliku skorijeg međusobnog približavanja i ujedinjenja, onakvog kakvo se od nas traži i zahtijeva. Pred nama su brojni i veliki izazovi i prepreke koje moramo ukloniti i prevazići ukoliko zaista želimo ostvariti istinsko jedinstvo ummeta. Ali, isto tako, mi vjerujemo da poslije svake teškoće dolazi olakšanje, poslije mračne noći, bez obzira koliko nam se oduljila, dolazi zora. Allah Uzvišeni će sačuvati ummet i u to ne smijemo sumnjati: „Nadu u milost Gospodara svoga mogu gubiti samo oni koji su zabludjeli.“ (El-Hidžr, 56)
(El-Džezira, serijal Šerijat i život, tema Islamski ummet; emitovano 5. 10. 2008. godine)
S arapskog jezika preveo i prilagodio: Omer Sikira
Novi Horizonti