O genocidu opet kao o ´građanskom ratu´

List navodi da će to biti i prvi korak u pisanju deklaracije, u kojoj će se događaji u Srebrenici najvjerovatnije nazvati zločinom, a ne genocidom. Očekuje se da radna grupa napiše i tekst kojim će se osuditi i zločini nad Srbima u Jugoslaviji.
Predsjednik Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović rekla je za “Novosti” da ima naznaka da će dokument brzo biti u proceduri te da je moguće da se deklaracija nađe na redovnom zasjedanju koje počinje 2. marta.
“Imaćemo deklaraciju koju će podržati veliki broj poslanika”, tvrdi Dejanovićeva.
U političku igru oko deklaracije uključilo se i 90 intelektualaca iz Amerike, Njemačke, Belgije, Italije, Rusije, Bugarske, koji su Tadiću i parlamentu uputili apel da se ne usvaja rezolucija kojom bi se zločin u Srebrenici opisao kao genocid.
Jedan od potpisnika apela predsjednik bugarskog Nacionalnog savjeta za mir Velko Valkanov rekao je za “Novosti” da odbacuje tezu da bi se ono što se dogodilo u Srebrenici moglo okvalifikovati kao genocid.
“To je bila tragična epizoda građanskog rata, koji su rasplamsali neprijatelji srpskog naroda”, naglasio je Valkanov.
U apelu upućenom Tadiću navodi se da bi usvajanjem takve rezolucije Srbija samu sebe stavila u red sa nacističkom Njemačkom i bila bi data “podrška stavu da je Republika Srpska izgrađena na genocidu”.
Oni predlažu da bude usvojena jedinstvena rezolucija, napisana etnički neutralnim jezikom, kojom će žrtve rata biti ravnopravno obuhvaćene i komemorisane.
(SRNA)