Inzko: Vrata EU za sada zatvorena za BiH

Kako se navodi, Inzko je istakao da “Vijeće ministara, entitetske vlade i Vlada Brčko Distrikta moraju postići međuvladin sporazum o državnoj imovini koji će osigurati da svaki nivo vlasti ima u vlasništvu imovinu koja mu je potrebna kako bi obavljao svoje ustavne i zakonske nadležnosti. Ovo je posao koji moraju uraditi domaći lideri”.

Današnji sastanci su bili u sklopu serije sastanaka, u vezi sa predstojećim sastankom Vijeća za provedbu mira, koje će ove sedmice visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko održati sa stranačkim liderima u BiH  na kojima će se razgovarati o neriješenim pitanjima programa “pet plus dva” koja se odnose na državnu i vojnu imovinu.

 

Lagumdžija: Rasprave o referendumu su antidejtonsko djelovanje

SDPBiH protivi se antidejtonskom djelovanju u zemlji, izjavio je lider stranke Zlatko Lagumdžija, rezimirajući novinarima današnji svoj susret s visokim predstavnikom za BiH Valentinom Inzkom.

– Svako antidejtonsko djelovanje mora biti spriječeno mehanizmima koje ima Dejtonski posrazum. Referendum bez odgovarajućih odluka Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine značio bi rušenje tog sporazuma. Svaka rasprava u RS o referendumu suprotna je Dejtonu – izjavio je lider SDP-a navodeći akcente iz razgovora s Inzkom.

Ljudi koji vode takvu raspravu čine to samo zato da bi izbjegli odgovornost za loše stanje u zemlji, stav je SDP-a koji je Lagumdžija prenio novinarima nakon što ga je saopćio i visokom predstavniku.

Prema izjavi lidera SDP-a, razgovarano je o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini posebno u svijetlu priprema za sjednicu Vijeća za implementaciju mira.

Govoreći o pitanju ustavne reforme u zemlji, Lagumdžija je rekao sagovorniku da podrška SDP-a ne bi izostala kad bi se vladajuća petorka zalagala za funkcionalno rješenje, a što se tiče odluke Evropskog suda za ljudska prava (o pravima manjina), lider SDP-a smatra da pitanje njene implementacije ne treba “prelamati preko koljena” već u narednih šest mjeseci djelovati planski.

Lagudmžija, kako je naveo, smatra i da se do narednih izbora u BiH može učiniti mnogo, ne samo na ovom planu ali ne vjeruje u učinkovitost sadašnje vladajuće garniture.

Tihić: Svu imovinu prvo knjižiti na državu

Predsjednik SDA Sulejman Tihić također je razgovarao sa Inzkom o popisu državne imovine, predstojećim izborima, eventualnoj mogućnosti promjene Ustava BiH, kao i o slučaju Sime Zarića, koji je osuđen za ratne zločine, a imenovan je za zamjenika načelnika Opštine Šamac, izjavio je glasnogovornik ove stranke Samir Kaplan.

– Tihić je ukazao visokom predstavniku da za BiH nisu dobri presedani u smislu da osuđeni ratni zločinci mogu da se nesmetano vrate u javni i politički život – rekao je Kaplan.

Dodao je da je Tihić kazao da će SDA uvijek biti dio rješenja, kada je u pitanju popis imovine, i da nema primjedbi na popis koji je uradio Ured visokog predstavnika (OHR).

U vezi sa popisom imovine, Kaplan je rekao da je Tihić iznio stav Stranke da se sva imovina prvo knjiži na državu, nakon čega “ona uzima ono što misli da joj treba, dok se ostatak može knjižiti na niže administrativne jedinice”.

Kaplan je dodao da je Tihić iznio stav SDA da se u promjene Ustava mora ići i da je to kočnica razvoja i napretka u BiH.

PIC odlučuje o zatvaranju ili transformaciji  OHR-a

– Vijeće za implementaciju mira (PIC) želi da zna stavove političara u BiH o različitim pitanjima bilo da se radi o državnoj  ili o vojnoj imovini i o svim drugim. Zato sam jučer počeo konsultacije s liderima, a ovih dana ići ću i u Banju Luku da bih dobio jasnu sliku o stavovima političara – kazao je danas u Sarajevu novinarima Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Također je kazao da će PIC odlučiti o zatvaranju OHR-a, ali da će im on dati analizu stanja.

Na pitanje novinara zašto OHR nije ranije djelovao kada je u pitanju Zakon o referendumu u RS-u, Inzko je kazao da prvo želi da vidi šta je sadržaj zakona te da onda donese konačan stav.

– Ako zakon bude izlazio iz okvira entiteta i bude mogao dovesti u pitanje BiH, tada će to biti druga stvar – rekao je.

Komentirajući nedavnu izjavu člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića da OHR treba da se bavi važnijim pitanjima u BiH od sankcija u RS-u, Inzko je kazao da sankcija za sada nema.

– Moja pitanja su dejtonska pitanja, dok bi se političari mogli baviti drugim pitanjima kao što su pitanja korupcije, ekonomije, edukacije itd. Zadužen sam za Dejtonski sporazum – pojasnio je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Catherine Ashton uskoro u posjeti BiH

Inzko je kazao da bi BiH ovog ili narednog mjeseca mogla posjetiti evropska komesarka za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton koju će sigurno zanimati kakvi su stavovi bh. političara o određenim pitanjima.

– To je jedan od razloga što sam se odlučio na novu rundu pregovora sa bh. stranačkim liderima – kazao je Inzko.

Zašto nije bilo reakcije

Na pitanje zašto nije ranije reagovao kada je u pitanju Prijedlog zakona o referendumu, već čeka da Narodna skupština RS donese svoj stav oko toga, Incko je kazao da “moramo da vidimo sadržaj”.

– Možda će to biti referendum samo u okviru RS-a, a ako će ići iznad tog okvira, recimo da se referendum može dodirnuti pitanja Savjeta bezbjednosti ili Dejtona, to je opet ona druga stvar – rekao je Inzko.

Okončati ekonomsku krizu

Visoki predstavnik je danas pozvao vlasti u BiH da okončaju ekonomsku krizu i ponovo otvore vrata ka Evropi.

Obraćajući se studentima na tribini Univerziteta u Sarajevu o temi “Perspektive integracija BiH u EU”, Inzko je rekao da je svaki ozbiljan napor da se ograniči širenje nezaposlenosti i siromaštva blokiran zbog političkog zastoja koji sada traje više od tri godine.

Inzko je kazao da međunarodna zajednica osigurava BiH sredstva – samo u posljednje dvije godine 1,2 milijarde eura za razvojne projekte, ali da su “domaće vlasti – ne međunarodna zajednica – te koje se moraju pozabaviti postojećom krizom i riješiti je, a ukoliko to one ne mogu uraditi, onda je na građanima ove zemlje da promijene vlast”.

I vi biste trebali biti šokirani

Dodao je da je bez političkog konsenzusa nemoguće očekivati da će se stanje popraviti.

– Nepostojanje konsenzusa je donijelo siromaštvo i nevolju većini stanovnika. Ja sam šokiran, a i vi biste trebali biti šokirani, s obzirom da ovo očito nije bilo dovoljno da stranački lideri počnu djelovati – kazao je Inzko.

Rekao da “bez obzira na patnju koja ih okružuje”, lideri stranaka definitivno nisu poduzeli korake da unaprijede ekonomiju, korake za koje su se davno dogovorili da će poduzeti kao dio evropskog integracionog procesa.

Visoki predstavnik je kazao da najefikasniji instrument, koji se može koristiti za rješavanje trogodišnjeg zastoja, nije OHR, već su to “ogorčenje i gnjev ljudi u BiH”, dodajući da se političari neće pozabaviti krizom “ako ih vi ne primorate”.

Zatvorena vrata ka EU

Naglasio je da su vrata ka Evropi potpuno zatvorena, ali da ih nije zatvorila EU, već “političke stranke na vlasti koje tokom tri godine nisu provele nijednu značajnu reformu definiranu Evropskim partnerstvom ili Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju”.

– U periodu koji nam predstoji do izbora u oktobru, javno mnijenje mora se fokusirati na korake koje je potrebno poduzeti da bi se okončala ekonomska kriza i ponovo otvorila vrata ka Evropi. Najstrašnija opservacija koju sam čuo je da ove godine ništa ne može biti učinjeno s obzirom da su izbori u oktobru. Činjenica je da mnogo toga može biti učinjeno upravo zato što je ovo izborna godina – dodao je Inzko.

On je rekao da, dok je “nepostojanje konsenzusa direktan uzrok siromaštva i boli koji su prekrili ovu zemlju, političari pokazuju spremnost i vještinu da postignu sporazum oko stvari koje su im važne”.

– Stranački lideri u ovoj zemlji rutinski se uspijevaju dogovoriti o raspodjeli resursa, novca i moći između sebe. Ako se konsenzus može izgraditi za dobrobit stranačkih lidera, može se izgraditi i za dobrobit građana. Ako se konsenzus može postići kako bi se članovima parlamenta odobrila povišica plate, onda se može postići i za poboljšanje poslovnog okruženja, osiguranje kredita za mala preduzeća, ujedinjenje poslodavaca i radnika, te otvaranje novih radnih mjesta – zaključio je visoki predstavnik Valentin Incko.

Avaz