Zanimljivo: Pitanja i odgovori (8)

36. Kako se mjeri IQ (intelligence quotient)?

Svima je jasno kako se mjeri inteligencija: testom inteligencije. Ipak, ne postoji samo jedan test nego cijeli niz takvih testova. Svaki od njih ima svoje posebnosti, jer se IQ može na različite načine utvrditi. Uglavnom se kod ovakvih testova mora računati, pronaći logični redoslijed brojčanih nizova ili znati značenje pojedinih slova ili riječi koje drugima odgovaraju ili ne odgovaraju.
Sve to pretpostavlja da smo u toku života ponešto i naučili. Za nekoga ko živi u afričkoj zemunici možda niz riječi “stol za pisanje, stolica, računar, regal za knjige” ništa ne znači, tako da on ne bi mogao, uprkos visokoj inteligenciji, pronaći uljeza u ovom nizu. A to je zapravo jedan od uslova testova inteligencije: trebaju biti neovisni od kulture i nivoa obrazovanja ispitanika. Ovo je zahtjev koji oni u stvarnosti ne mogu ispuniti.
Skoro, pa je i nemoguće izmjeriti vrijednost kao što je emocionalna inteligencija. Ona izražava kako se čovjek odnosi prema drugim ljudima. Svi testovi imaju nešto zajedničko: pitanja ne smiju biti previše teška, niti previše lahka. Testovi trebaju biti tako konstruisani da na kraju najveći broj ispitanika postigne visinu IQ-a od 90 do 110. Imati vrijednost IQ-a 100 znači otprilike biti u prosjeku.

37. Zašto je crna kutija narandžaste boje?

Pisač podataka za analizu nesreća u avionima, crna kutija, zapravo nije crna, kao što bi iz imena mogli naslutiti. Ona je žarko narandžaste boje. Crnom kutijom (blackbox) se u principu naziva svaka kutija kod koje se izvana ne može prepoznati šta se unutra dešava. Danas se u svakom avionu nalazi po jedan ovakav uređaj. Nikad rasvijetljeni slučaj pada aviona tipa Fokker Friendship 1960. godine u Queenslandu (Australija), u kojem je poginulo 29 putnika, bio je povod uvođenju crne kutija kao obavezne opreme u avionima.
Moderni modeli imaju veličinu kutije za cipele i nalaze se obično u stražnjem dijelu aviona. Na njima se nalazi natpis na engleskom i francuskom: „Do not open!“ odnosno  “Ne pas ouvrir!”. Kutije su vodootporne do dubine od 6.000m i mogu ostati na 1.000°C najmanje 30 minuta, a da se ne oštete.

38. Koliko hladna je bila najhladnija zima u Evropi?

Kao „okrutna zima“ i kao jedna od najstrašnijih prirodnih katastrofa svih vremena u historiji je zabilježen vremenski period između oktobra 1708. godine do aprila 1709. godine.
U tom vremenu su ljudi doživjeli najvjerovatnije najledeniji period u zadnjih 10.000 godina. Mnogi ljudi su umrli u svojim kućama ili su izgubili nos, uho, ruke i noge zbog neprestane hladnoće. Putnici su se smrzavali na putevima, domaće životinje su umirale u štalama, a i divljač u šumama. Kad je krajem 1908. godine malo otoplilo, ljudi su odahnuli, iako je tek ono najgore bilo pred njima. Početkom januara 1709. godine temperature su ponovo opale. U Berlinu je 9. januara  1709. godine zabilježeno -30°C. Historijski izvori potvrđuju da je tokom te „okrutne zime“ većina evropskih rijeka bila zaleđena. U zaljevu kod Marseillea čak je i Sredozemno more zaledilo. U proljeće 1709. godine je usljed naglog otapanja dolazilo do velikih poplava. I tu još nije bio kraj. Biljke su uveliko bile zaleđene, pa je zato u ljeto 1709. godine cijelu Evropu zahvatila velika glad.

39. Možemo li nanjušiti bolesti?

Dijabetes se poprilično lahko može namirisati: dah bolesnika ima karakterističan miris koji podsjeća na aceton. Mnoge druge bolesti također imaju specifičan miris, ali je često taj miris suviše slab da bi ga ljudski njuh mogao namirisati. Trenutno naučnici rade na „električnom nosu“, uređaju koji bi na vrijeme dijagnosticirao mnoge bolesti. Prvo testiranje je već bilo uspješno: uređaj je ubjedljivo mogao razlikovati zdrave ljude i one koji imaju oštećenje jetre. 

40. Zašto je vatromet šaren?

U raketama se inače nalazi crni prah koji prilikom eksplozije sjevne u žućkastoj boji. Kako onda da vatrometne rakete sijaju u raznim bojama? Odgovor je kratak: otrov. U raketama se nalaze kuglice raznih metalnih soli. Te soli u dodiru sa plamenom sijaju u raznim bojama. Za zeleni sjaj se koriste jedinjenja barijuma, stroncijum se koristi za crveni sjaj, a za plavi arsen.

IslamBosna.ba