Crnogorski plaćenici od Kabula do Kandahara

Tačan broj ljudi iz Crne Gore koji su trenutno angažovani na poslovima obezbjeđenja ili nekog plaćeničkog vojnog posla precizno se ne zna, ali se pretpostavlja da ih je najmanje tridesetak.

Plaćenike vrbuje biznismen iz Budve 

Prvi kontigent plaćenika, koji su ranije bili pripadnici specijalne jedinice policije ili su nekada bili na ratištima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu i imaju veliko ratno iskustvo, već su pripojeni nekoj od vojnih baza u Afganistanu. “Misija smrti” bila je primamljiva za njih, jer im je prilikom ugovaranja posla obećano da će za mjesec dana provedenih u nekoj od vojnih baza zaraditi najmanje tri do osam hiljada eura, zavisno od posla koji će obavljati i mjesta na koje će biti raspoređeni. 
Biznismen iz Budve i nekadašnji pripadnik specijalne jedinice crnogorske policije preko svojih veza u inostranstvu sklopio je posao sa jednom specijalizovanom agencijom iz Rusije, za koju vrbuje obučene ljude u Crnoj Gori za posao u nekoj od afganistanskih provincija. Osim što vrbuje ljude u Crnoj Gori, biznismen iz Budve za posao u Afganistanu angažuje i ljude iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

– Neki naši ljudi već se nalaze u Afganistanu. Oni su tamo angažovani na poslovima kao privatna lica, gdje će raditi za platu koja će nekima mjesečno biti oko devet hiljada dolara, plus sva osiguranja koja idu uz tako opasan zadatak. Znam da neki u klauzuli ugovora, koji je sklopljen sa tom agencijom, imaju obećanja da će za ranjavanje dobiti 30.000 dolara, a za slučaj pogibije, njihove porodice će dobiti 100.000 dolara – ispričao je “Vijestima” nekadašnji pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je imao iskustva u sličnim misijama.

Smrtonosni Kandahar

Nekoliko Crnogoraca, koji su u Afganistan otišli preko posrednika iz Budve, pripojeni su jednom britanskom bataljonu čije su snage koncentrisane oko Kabula. 
Međutim, njih nekoliko, za mnogo veću platu, nalazi se u vojnim planinskim bazama u provinciji Kandahar, koja je najopasnije područje u Afganistanu, jer je gotovo opkoljena talibanima. Vojne baze u Kandaharu su stalno na meti talibana, tako da se često dešava da neke jedinice budu odsječene od ostatka trupa. 
Iako je neuporedivo mirniji od Kandahara, odakle gotovo svakodnevno stižu vijesti o pogibijama stranih vojnika ili plaćenika, žrtve nijesu rijetke ni u Kabulu. 

Čuvari civilnog kampa

U Afganistanu trenutno radi i nekoliko Crnogoraca koji su angažovani na poslovima čuvanja i nadzora civilnog mini kampa u blizini Kabula. Grupa od petnaestak obučenih pripadnika poznatog podgoričkog preduzeća za zaštitu i obezbjeđenje više od mjesec dana čuva civilni kamp, koji je osnovalo preduzeće iz moćne Afganistanu susjedne zemlje.
“Vijestima” je u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu odbrane rečeno da imaju podatke da jedna firma koja se bavi obezbjeđenjem ima legalno sklopljen posao za čuvanje civilnih baza u Afganistanu.
– To je legalan posao i to oni mogu da rade – rečeno je “Vijestima”.
U civilnom kampu, koji čuvaju ljudi iz Crne Gore, nalaze se moteli, restorani, pabovi, klubovi, teretane, bazeni, sportski tereni koje posjećuju vojnici iz raznih baza iz Kabula i okoline. Vojnici i pripadnici drugih misija u kamp dolaze zbog zabave i odmora, a u toj oazi troše dio novca koji zarađuju učešćem u mirovnim snagama.
Prije dolaska grupe iz Podgorice, civilni kamp (za zabavu vojnika) kod Kabula čuvali su pripadnici britanskih elitnih jedinica Gurke (nepalski ratnici), ali je kompanija koja je osnovala mini grad, bila nezadovoljna načinom na koji su to radili. 
Kompanija je stoga preko svojih veza u Crnoj Gori stupila u kontakt sa ovdašnjom firmom koja se profesionalno bavi obezbjeđenjem i povjerila joj posao zaštite utvrđenog mini grada u Kabulu.

Odlaze samo zdravi i spremni

Prije odlaska u Afganistan, prijavljeni kandidati, bez obzira na ranije policijsko ili ratno iskustvo, morali su da prođu teške medicinske, psihološke i testove izdržljivosti. Ljude za odlazak u Afganistan obično traže među bivšim pripadnicima specijalnih policijskih i vojnih jedinica, ili bezbjednosnih službi.
Za odlazak se prijavio veliki broj ljudi, ali su otišli samo oni najspremniji.
– Prilikom odabira vodili smo računa o njihovoj psihofizičkoj sposobnosti, a posebno je važno bilo da su imali iskustva u ratovima, da su se odvajali od kuće i da imaju jaku ličnost – pojasnio je sagovornik “Vijesti” upućen u način regrutovanja ljudi u baze Afganistana.
Za one koji su angažovani za plaćeničke poslove bila je predviđena jednomjesečna obuka, tokom koje su pripremani za teške uslove života i svega onog što ih očekuje u nemirnoj zemlji u jugozapadnoj Aziji. Osim što su prošli tešku vojnu obuku, nekadašnji pripadnici specijalnih jedinica prošli su i medicinske pripreme – primali su na desetine vakcina protiv bolesti koje se javljaju u Afganistanu i detaljno su testirani jer je klima u planinskoj i pustinjskoj zemlji veoma surova. 

Kabul okovan sa tri strane

U glavnom gradu Afganistana, u kojem živi između dva i četiri miliona stanovnika (niko ne zna tačan broj), opasnost prijeti uglavnom na tri načina: talibani, koji su u brdima oko Kabula, raketiraju grad, često djeluju bombaši samoubice, dok poneki siromašni, gladni ili bijesni građani napadaju i pljačkaju strance, vojnike, novinare…
– Kad si u Afganistanu, nemaš kud da pobjegneš, ali nemaš zašto ni da se skrivaš – ocjena je novinara, koji su u protekloj deceniji boravili u toj zemlji.
Sa vojne tačke Kabul je okovan sa tri strane – na jednoj su trupe SAD-a, na drugoj britanski vojnici, dok treću pokrivaju trupe sastavljene od NATO snaga.
Za mjesec i po Crnu Goru očekuje ozbiljan izazov – odlazak prvog kontigenta naših vojnika u mirovnu misiju ISAF-a u Afganistanu. Kako se očekuje, 31 vojnik će preuzeti dužnost u bazi Pol-e-Khomri u regionu Sjever.

Zemlja opijuma i ratova

Afganistan je zemlja ratova, divlje ljepote i opijuma. Ratovi već vjekovima bjesne na tim prostorima i ko zna koliko krvi teče Amu-Darjom, Harirudom, Hilmandom i Kabulom, najvećim rijekama Afganistana, zemlje bez mora.
Ekonomija je uništena, a vrela ljeta i hladne, strašne zime se smjenjuju… Između vatre i leda, u eri interneta i svemirskih letova, ljudi u ovoj, mahom pustinjsko-planinskoj zemlji, još uvijek izvode svoju stoku na pašu, žive nomadskim životom i koriste kamile kao prevozno sredstvo. Ljeti se temperatura u suvoj klimi penje i preko 40 stepeni, a noću znatno pada i za desetine Celzijusa. Zima je okrutna, temperature padaju i na -25.
Afganistan je i pored aktuelnog rata, još uvijek na neprikosnovenom prvom mjestu u svijetu po proizvodnji opijuma – sirovine za dobijanje heroina. Pretpostavlja se da se godišnje u toj zemlji proizvede oko 8.200 tona heroina, što čini oko 93 odsto svjetske proizvodnje te droge. Afganistan mnogi pohode upravo zbog toga da bi se sa tamošnjim uzgajivačima opijuma povezali, a potom razradili strategiju daljeg krijumčarenja heroina. Više od polovine populacije živi sa manje od jednog dolara dnevno, tako da se u posljednjih nekoliko godina mnogi odlučuju da podignu plantaže za uzgajanje opijuma i na taj način sebi i porodici obezbijede bolji život. 

Mjesečna zarada od 3.500 do 8.000 eura

Sve se vrti oko novca. Zbog dobre zarade, nekadašnji pripadnici elitnih policijskih ili vojnih jedinica iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije odlučili su da se prijave za odlazak u Afganistan. Ratno iskustvo, dobre preporuke i psihofizička spremnost bili su njihovi aduti koje će u narednih nekoliko mjeseci i naplatiti.
Kako je predviđeno, svaki pripadnik koji je preko posrednika iz Budve otišao u neku od vojnih baza u Afganistanu dobiće od tri do osam hiljada eura. 
Gotovo ista cifra namijenjena je i za one koji su preko firme za obezbjeđenje iz Podgorice otišli da čuvaju civilni kamp kod Kabula. Njihove dnevnice i mjesečna plata variraju od važnosti posla i funkcije koju će obavljati u sistemu obezbjeđenja kampa.

Vijesti