Srbija podnijela zahtjev za intervenciju u slučaju Sudana protiv UAE pred Međunarodnim sudom pravde
IslamBosna.ba – Republika Srbija podnijela je deklaraciju o intervenciji u predmetu koji Sudan vodi protiv Ujedinjenih Arapskih Emirata pred Međunarodnim sudom pravde (MKP), pozivajući se na član 63. Statuta Suda.
Prema ovom članu, svaka država koja je potpisnica konvencije čije je tumačenje predmet spora ima pravo intervenisati u postupku. Presuda Suda, u tom slučaju, biće pravno obavezujuća i za intervenijente.
Srbija naglašava svoje pravo da interveniše u tumačenju Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, posebno člana IX, poznatog kao kompromisorna klauzula, koja reguliše nadležnost Suda u sporovima koji proizlaze iz Konvencije. Ova klauzula reguliše nadležnost Suda u sporovima koji proizlaze iz Konvencije i predviđa mogućnost iznošenja sporova pred MKP na zahtjev bilo koje strane u sporu, pod uvjetom da nema rezervacija koje to onemogućavaju.
Srbija, slično UAE-u i nekolicini drugih država, ima rezervaciju na član IX Konvencije o genocidu, čime se odriče automatske nadležnosti Međunarodnog suda pravde u sporovima vezanim za Konvenciju. Prema srbijanskom podnesku, svaka nadležnost Suda mora se zasnivati na izričitom pristanku države, čime se značajno ograničava mogućnost unilateralnog pokretanja postupka.
Iako se ovaj potez može posmatrati kao pravno opravdan, kritički osvrt otkriva dublje političke i pravne motive, prvenstveno zaštitu srbijanskog međunarodnog položaja u vezi sa genocidom u Srebrenici. Srbija ne samo da pokušava da ograniči nadležnost Suda u budućim slučajevima koji bi je mogli uključivati, već istovremeno nastoji da osigura validnost rezervacija u međunarodnom pravu, čime bi ubuduće otežala pokretanje sličnih postupaka protiv nje.
Sudan je 5. marta 2025. godine podnio tužbu protiv UAE zbog kršenja obaveza iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (tzv. “Konvencija o genocidu”), posebno u vezi s postupcima protiv grupe Masalit u Sudanu, naročito u regiji Zapadni Darfur.
Uz tužbu, Sudan je zatražio i izricanje privremenih mjera zaštite, u skladu sa članom 41. Statuta Suda i članovima 73–75 Pravila Suda. Javne rasprave o sudanskom zahtjevu za privremene mjere održane su 10. aprila 2025. godine.
U skladu sa članom 83. Pravila Suda, i Sudan i UAE pozvani su da podnesu pisana očitovanja o deklaraciji Srbije.
Srebrenica u kontekstu srbijanske intervencije u Sudanu
Intervencija Srbije u slučaju Sudana protiv UAE-a pred Međunarodnim sudom pravde nosi poseban značaj kada se posmatra kroz prizmu njenog sopstvenog pravnog i političkog nasljeđa, posebno u vezi sa genocidom u Srebrenici. Ova intervencija može se smatrati ne samo pravnim potezom, već i strateškim pokušajem da se redefinišu pravni okviri i percepcije u vezi s genocidom.
Genocid u Srebrenici, koji je MKS formalno priznao u presudi iz 2007. godine, ostaje duboko osjetljiva tema za Srbiju. Odluke međunarodnih sudova koje dalje razrađuju koncept državne odgovornosti za genocid kroz saučesništvo direktno su povezane sa njenim interesima. Srbija, stoga, koristi ovu intervenciju da učestvuje u definisanju međunarodnih pravnih standarda, potencijalno usmjeravajući njihovo tumačenje na način koji bi mogao ograničiti njen pravni rizik u budućim slučajevima.
Ako bi Sud priznao tvrdnje Sudana protiv UAE-a o saučesništvu u genocidu, takva odluka mogla bi stvoriti pravni presedan koji bi se potencijalno primijenio na ulogu Srbije u Srebrenici. U tom slučaju, međunarodni pravni sistem bi imao snažniji argument za proširenje koncepta državne odgovornosti za genocid, uključujući finansijsku, vojnu ili političku podršku akterima koji su ga počinili. Srbija, svjesna ovih implikacija, nastoji uticati na način donošenja presude, čime bi zaštitila sebe od pravnih posljedica koje bi mogle proizaći iz reinterpretacije njene uloge u genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici.
IslamBosna.ba
