Koji je politički i ekonomski značaj Sisijeve posjete Kataru i Kuvajtu?
IslamBosna.ba – Najava posjete egipatskog predsjednika Abdelfettaha Sisija Kataru, u nedjelju, a zatim i Kuvajtu, u ponedjeljak, izazvala je niz pitanja, posebno jer se odvija u izazovnom političkom trenutku i napetoj regionalnoj situaciji, prenosi Arabi 21.
Za razliku od čestih posjeta Rijadu i Abu Dabiju, Sisi rijetko posjećuje ove dvije zaljevske prijestolnice. Ipak, posjeta Kataru nosi značajne političke poruke, posebno nakon što je izraelski okupacijski režim optužio Dohu da vrbuje izraelske pojedince s ciljem narušavanja egipatske uloge u palestinskom pitanju i pregovorima o Gazi.
Tokom susreta, Sisi i emir Katara ponovili su podršku palestinskom narodu, zalaganje za unutrašnje palestinsko pomirenje i najavili želju da Egipat bude domaćin međunarodne konferencije za obnovu Gaze.
Ova posjeta Kataru, druga po redu tokom Sisijeve vladavine (prva je bila 13. septembra 2022), dolazi u trenutku kada Kairo traži dublju ekonomsku saradnju, posebno u sektorima u koje se Katar dosad nije značajno uključio, za razliku od Emirata i Saudijske Arabije.
Kao rezultat posjete, dogovoreno je direktno katarsko ulaganje u Egipat u vrijednosti od 7,5 milijardi dolara, a najavljena su i dodatna ulaganja katarskog suverenog fonda u sektor turizma, prema portalu Banker.
Sisi je tokom sastanka s katarskim privrednicima istakao da Egipat predstavlja atraktivnu priliku za ulaganja zbog svog strateškog položaja, kvalificirane radne snage, konkurentnih troškova i poticajne zakonodavne infrastrukture. Posebno je naglasio potencijale u sektorima IT, obnovljive energije, industrije i turizma.
Iako katarske investicije u Egiptu još nisu dostigle nivoe UAE i Saudijske Arabije, odnosi su se poboljšali nakon okončanja arapske blokade Dohe 2021. godine. Trenutno u Kataru djeluje 110 egipatskih firmi, dok u Egiptu posluje 261 katarska kompanija i 6.000 zajedničkih firmi, s ukupnim kapitalom od 2,165 milijardi dolara.
Katar je također izrazio podršku egipatskom kandidatu za čelno mjesto UNESCO-a, dr. Haledu El-Ananiju.
Posjeta Kuvajtu i novi model ekonomske saradnje
U Kuvajtu, Sisi se sastao s emirom Miš’alom el-Ahmedom el-Džaberom es-Sabahom. Ministar finansija Ahmed Kejuk je nedavno najavio mogućnost da Kuvajt dobije strateške egipatske nekretnine, poput modela Ras el-Hikma koji je prethodno ponuđen Abu Dabiju.
Prema Kejuku, Egipat je otvoren za pretvaranje duga u investicije sa svim međunarodnim partnerima, uključujući Kuvajt.
Kuvajtski ambasador u Kairu, Ganem el-Ganem, istakao je da Egipat predstavlja atraktivno tržište za kuvajtske investitore. Trenutno u Egiptu posluje preko hiljadu kuvajtskih firmi, s ulaganjima većim od 20 milijardi dolara u sektorima infrastrukture, turizma i poljoprivrede.
Ukupna trgovinska razmjena između dvije zemlje iznosi oko 5 milijardi dolara godišnje, dok kuvajtske investicije dostižu 15 milijardi dolara, uključujući projekte poput naftovoda Sumed i fabrike za proizvodnju cijevi za transport nafte.
Ekonomija u kolapsu
Egipat se suočava sa ozbiljnom ekonomskom krizom: rastući vanjski dug, smanjena subvencija za gorivo (povećana 12–33%), inflacija koja je u martu dosegla 13,6%, te stalna devalvacija egipatske funte – nakon ramazanskog bajrama pala je sa 50,5 na 51,75 funti za dolar.
Vanjski dug zemlje porastao je na 155,2 milijarde dolara, prema podacima Centralne banke Egipta. Istovremeno, i pored podrške MMF-a i EU-a (ukupno 13 milijardi dolara pomoći), agencije poput Standard & Poor’s i Fitch zadržale su niske kreditne rejtinge Egipta zbog slabog fiskalnog stanja, visokih troškova zaduživanja i nestabilnosti deviznih tokova.
Pozitivna poruka
Egipatski političar Islam Lutfi izjavio je da posjetu Kataru i Kuvajtu treba posmatrati u političkom i vojnom kontekstu. Politički aspekt dolazi nakon vijesti iz Izraela koje sugeriraju da Katar podriva ulogu Egipta u pregovorima o Gazi i izraelskoj okupaciji, što bi oslabilo pregovaračku poziciju koju Kairo i Doha zajednički zastupaju u vezi s Gazom.
Lutfi smatra da je posjeta pokušaj smirivanja napetosti koje su nastale, a činjenica da je inicijativa došla od Egipta, a ne obrnuto, šalje pozitivnu poruku da se na te optužbe neće obraćati pažnja.
Istakao je i drugi aspekt, naglašavajući da Katar i Kuvajt dijele stav s Egiptom u odbijanju bilo kakvog oblika prisilnog preseljenja stanovnika Gaze ili ideje o alternativnoj domovini. To je u suprotnosti s pozicijama Saudijske Arabije i UAE-a, koje trenutno vode ekonomski interesi i težnja za širenjem utjecaja. Lutfi dodaje da ove zemlje podržavaju opciju dobrovoljnog preseljenja stanovnika Gaze, što predstavlja izazov za Egipat jer ugrožava palestinsko pitanje.
Lutfi je naglasio da takvi prijedlozi predstavljaju prijetnju palestinskom pitanju i egipatskoj nacionalnoj sigurnosti, jer stanovnici Palestine, htjeli to ili ne, čine barijeru protiv izraelskih ekspanzionističkih ambicija. Stoga posjeta ima značajan politički aspekt.
Što se tiče ekonomskog aspekta, Lutfi smatra da su ekonomski odnosi Egipta s UAE-om i Saudijskom Arabijom relativno stabilni, ali političke razlike otežavaju pružanje pomoći Egiptu u prevazilaženju trenutne ekonomske krize. S druge strane, Katar i Kuvajt imaju snažne ekonomije i dobre odnose s Egiptom, te dijele pozitivan stav prema palestinskom pitanju i patnjama stanovnika Gaze. Lutfi sugerira da bi posjeta mogla otvoriti alternativne puteve za ublažavanje finansijske i ekonomske krize u Egiptu.
Zaključuje da posjeta predstavlja pametan i pozitivan politički i diplomatski potez, posebno u svjetlu nedavnih sastanaka koje je održala američka vojna komanda za Bliski istok (CENTCOM), a u kojima Egipat nije bio uključen. Posjeta šalje poruku da Egipat ostaje važan igrač u regiji, te da pokušava aktivno utjecati na situaciju, što je svakako bolje od pasivnog čekanja na razvoj događaja.
Pet motiva i ciljeva
Političar Muhammed Imad Saber, bivši član Odbora za vanjske poslove u egipatskom parlamentu, r izjavio je da, uprkos službenom karakteru posjete predsjednika Sisia Kataru i Kuvajtu, regionalni politički i ekonomski kontekst otkriva skrivene motive koji nadilaze protokolarne izjave i ukazuju na strateške ciljeve povezane s dubokim unutrašnjim i vanjskim krizama s kojima se Egipat suočava.
Bivši član Odbora za vanjske poslove egipatskog parlamenta prvo je istakao cilj hitne ekonomske podrške, s obzirom na ozbiljnu ekonomsku krizu u Egiptu, obilježenu inflacijom, padom vrijednosti funte i nedostatkom deviza. Dodao je da, pod pritiskom Međunarodnog monetarnog fonda i odgađanjem nekih zaljevskih investicija, Kairo nastoji dobiti direktnu ili indirektnu podršku od zaljevskih zemalja. Katar i Kuvajt, kao politički manje angažirane zemlje u egipatskim pitanjima, predstavljaju lakšu opciju za traženje pomoći u poređenju sa Saudijskom Arabijom i UAE-om.
Predsjednik Foruma “Parlamentarci za slobodu” zatim je ukazao na pitanje egipatske opozicije u inostranstvu, naglašavajući da Katar pruža utočište medijskim i političkim ličnostima koje se protive egipatskom režimu. Posjeta bi mogla biti pokušaj da se uvjeri katarsko vodstvo da smanji prisustvo opozicije, posebno uoči unutrašnjih političkih događaja koji bi mogli izazvati tenzije.
Treći motiv posjete odnosi se na regionalne aranžmane nakon sukoba u Gazi. Saber je objasnio da Egipat nastoji učvrstiti svoju poziciju kao ključnog posrednika u palestinskom pitanju, posebno u upravljanju situacijom nakon rata. Katar, kao glavni akter u palestinskom pitanju kroz odnose s Hamasom, i Kuvajt, koji podržava otpor unutar Zaljeva, igraju značajne uloge. Posjeta bi mogla uključivati koordinaciju oko obnove ili raspodjele uloga u narednoj fazi, uz istovremeno smirivanje medijske kampanje protiv Katara iz egipatskih medija.
Četvrti cilj, prema Saberovom mišljenju, je balansiranje zaljevskih razlika. On je objasnio da tihi sukob između Egipta i nekih tradicionalnih saveznika, posebno UAE-a, potiče Kairo da ojača veze s Katarom i Kuvajtom. Ovi potezi dolaze u okviru pokušaja Egipta da stvori ravnotežu unutar zaljevskih zemalja i povrati određeni stepen nezavisnosti u ekonomskim i političkim odlukama.
Na kraju, Saber je ukazao na cilj slanja političkih poruka na regionalnom i međunarodnom nivou. Posjete imaju za cilj potvrditi Egipat kao ključnu državu koja je i dalje sposobna za dijalog sa svim stranama. Također šalju signale Americi i Evropi da Kairo održava čvrste odnose s zaljevskim zemljama, uprkos pritiscima vezanim za ljudska prava i političke zatvorenike.
Šta kažu Egipćani?
Posjeta je izazvala veliko interesovanje na društvenim mrežama, a novinar Džemal Sultan napisao je:
„Ukratko, bez puno objašnjavanja, Sisi je otputovao u Dohu da zatraži pomoć od šeika Temima, emira Katara“, ukazujući da potpisivanje ekonomskih sporazuma vrijednih 7,5 milijardi dolara predstavlja „hitnu pomoć“.
Stručnjak za upravljanje i strategiju, dr. Murad Ali, izjavio je da „Sisijeva posjeta Dohi, nakon intenzivnih medijskih kampanja protiv Katara, otkriva proturječnosti egipatske politike“ te da „pokazuje manjak strateškog razmišljanja u egipatskim sigurnosnim strukturama koje kontrolišu medije“.
Dodao je: „Izgleda da su ekonomski pritisci i hitna potreba za pomoći natjerali egipatsko političko rukovodstvo da promijeni kurs i posjeti Dohu.“
Novinar Ibrahim Fajjed je u svome tekstu napisao: „U ključnim trenucima, Egipat ne pronalazi podršku kod svoje braće osim kod onih koji ostaju dosljedni svojim principima. Što se tiče slogana i obećanja normalizatora i zavjerenika, odnese ih prvi vjetar s prvim Trampovim signalom.“
IslamBosna.ba
