Izraelska vojska predlaže ulazak pomoći u Gazu – čak i bez dogovora o razmjeni zarobljenika

IslamBosna.ba – U značajnom zaokretu, izraelska vojska predlaže uvođenje hrane, goriva i lijekova u Pojas Gaze bez čekanja na postizanje dogovora o razmjeni zarobljenika ili konačno vojno slamanje Hamasa, prenosi Yedioth Ahronoth.

Glavni motiv za ovaj prijedlog nisu humanitarni razlozi, već rastući pravni i etički pritisci zbog sve dublje humanitarne krize. Interni izvještaji upozoravaju da bi potpuni nedostatak pomoći mogao biti tumačen kao kolektivno kažnjavanje, što bi vodilo ka međunarodnim istragama i optužnicama protiv vojnih komandanata.

Ministar finansija Bezalel Smotrich oštro se usprotivio ovoj ideji, nazivajući je “historijskom greškom” i tvrdeći da bi pomoć samo koristila Hamasu. “Neće ući ni zrno pšenice ako ide preko Hamasa”, izjavio je.

U brzom odgovoru na to, izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich odbio je ovaj prijedlog tokom konferencije “Narod države”. Rekao je:
„Ako je ovo tačno, to je zapanjujuće – da izraelska vojska komunicira s političkim vrhom preko medija.“
Dodao je: „Čitaj mi s usana: neće ući nijedno zrno pšenice na način koji koristi Hamasu. To je greška koja je počinjena u prvom dijelu rata.“

Smotrich tvrdi da je Hamas dobio milijardu dolara zahvaljujući zaobilaznom načinu na koji se uvodi humanitarna pomoć u Pojas Gaze.

Planirana distribucija, kako navode vojni izvori, ima i psihološko-propagandnu dimenziju: Izrael želi prikazati sebe kao stranu koja se brine za civile, dok Hamas, kako tvrde, koristi glad kao sredstvo političkog pritiska.

Pod nadzorom vojske

Prema izvještaju koji je pripremio glavni vojni analitičar lista Yedioth Ahronoth, Yoav Zitun, komanda južnog sektora izraelske vojske radi na oblikovanju pilot-plana za distribuciju humanitarne pomoći unutar Pojasa Gaze, i to uz direktan nadzor izraelske vojske.

Plan predviđa da međunarodne organizacije budu zadužene za isporuku pomoći, ali će izraelski vojnici učestvovati u njenom dopremanju i podjeli na terenu. Eksperimentalna faza bi trebala započeti u gradu Refah, na samom jugu Gaze, gdje izraelska vojska već sedmicama gomila trupe u pripremi za veliku kopnenu ofanzivu na Hamasovu infrastrukturu u tom području.

Prema navodima lista Yedioth Ahronoth, visoki oficiri Južne komande izraelske vojske poručuju: „Suočeni smo s novom situacijom. Ne možemo više čekati… Ne postoje stvarni pokazatelji da je razmjena zarobljenika blizu, niti da je vlast Hamasa na ivici kolapsa. Ali, pravni i etički pritisci rastu iz dana u dan.“

Jedan od zvaničnika dodaje: „Pomoć neće biti usmjerena u korist Hamasa, već protiv njega… Mi ćemo je distribuirati, i pobrinućemo se da stigne do civilnog stanovništva, a ne do vojne ili administrativne infrastrukture te organizacije.“

Pravni pritisci i psihološki rat

Jedan od ključnih motiva iza promjene izraelskog stava prema humanitarnoj pomoći jesu pravni razlozi, koji posebno pogađaju vojne komandante. Prema pisanju lista Yedioth Ahronoth, unutar izraelske vojne komande postoji ozbiljna zabrinutost da bi nastavak potpunog uskraćivanja pomoći mogao biti tumačen kao kolektivno kažnjavanje, što predstavlja grubo kršenje Ženevskih konvencija i međunarodnog humanitarnog prava. To bi, upozorava list, moglo dovesti do pokretanja krivičnih istraga protiv izraelskih oficira u budućnosti.

List navodi kako su visoki vojni oficiri prenijeli političkom i sigurnosnom vrhu da nastavak potpune blokade bez minimuma pomoći najviše izlaže odgovornosti upravo terenske komandante – čak više nego političare u vladi ili načelnike Generalštaba u Tel Avivu. Iz tog razloga, izraelska vojska smatra da je ponovno omogućavanje ulaska pomoći, pod uvjetima potpune kontrole, „pragmatično rješenje“ koje umanjuje rizike, a ne ugrožava vojne ciljeve.

Međutim, plan se ne odnosi isključivo na humanitarne ili pravne imperative, već je i dio šireg psihološkog i medijskog rata protiv Hamasa. Prema izvještaju, izraelska vojska želi ovim putem izgraditi sliku Izraela kao strane koja se „zaista brine za palestinsko civilno stanovništvo“, dok je Hamas taj koji ih „gura u glad i patnju zarad političkih ciljeva“, kako to vidi izraelski sigurnosni aparat.

Izvor u izraelskoj vojsci rekao je: “Mi želimo stvoriti suprotnu sliku od one koju Hamas pokušava prikazati… Mi želimo da pokažemo sebe kao odgovornu stranu koja unosi hranu i lijekove, dok oni samo skrivaju u tunelima i ne brinu za patnje stanovništva.”

U tom kontekstu, izvještaj navodi da izraelska vojska planira uspostaviti privremene centre za distribuciju, pod njegovim direktnim nadzorom, kroz koje će se dostavljati humanitarna pomoć, uključujući hranu i medicinske potrepštine. Ova procedura je osmišljena kako bi se spriječilo da Hamas preuzme kontrolu nad humanitarnom pomoći ili da je preusmjeri za vojne svrhe.

Pravni stav okupacije

Paralelno s ovim, unutar izraelske sigurnosne institucije vlada zabrinutost da će se humanitarna situacija u Pojasu Gaze katastrofalno pogoršati u narednim sedmicama. Obavještajna procjena sugerira da bi zalihe osnovnih prehrambenih namirnica mogle biti iscrpljene u roku od mjesec dana, s obzirom na gotovo potpuni zastoj u ulaska humanitarnih kamiona otkako je prethodno primirje propalo krajem februara.

Vojni izvor navodi: „Još nismo došli do faze gladi, ali joj se brzo približavamo. Ljudi su počeli upadati u skladišta i boriti se za vreće brašna. Sve se to dešava pod našom terenskom kontrolom, što znači da će odgovornost na kraju pasti na nas.“

Predloženi plan otvara dodatnu pravnu dilemu koja se tiče prirode izraelske kontrole nad Gazom. Dok većina međunarodnih pravnih organizacija smatra da je Izrael okupaciona sila, s obzirom na njegovu faktičku kontrolu nad graničnim prijelazima, zračnim i morskim prostorom Gaze, izraelsko vojno tužiteljstvo odbacuje takvu kvalifikaciju.

Prema pisanju lista, vojni vrh ustrajava na stavu da je Hamas i dalje „stvarna vlast“ koja upravlja civilnim poslovima u Gazi, čak i nakon 7. oktobra, što po izraelskom tumačenju znači da vojska nije obavezna uspostavljati alternativnu civilnu upravu niti preuzimati odgovornosti suverene države.

Praktična razmatranja

Izvještaj također ukazuje na neuspjelo iskustvo izraelske vojske tokom primirja u decembru, kada je dozvoljen povratak hiljadama Palestinaca u sjeverni dio Gaze nakon što su prethodno pobjegli na jug, ali je vojska nije uspjela spriječiti pripadnike Hamasa da se infiltriraju među civilima.

Jedan od oficira je rekao: „Tokom nekoliko dana, oko 20.000 pripadnika Hamasa vratilo se na sjever pod okriljem civilnog stanovništva. Nije postojao učinkovit mehanizam provjere, ni od strane Egipta, ni od stranih timova koji su bili uključeni. Rezultat je bilo ponovno jačanje Hamasovih redova – greška koju nećemo ponoviti.“

Izvor dodaje da bilo kakav novi humanitarni model mora uključivati stroge kontrole pod direktnim izraelskim nadzorom, a ne samo posmatranje od strane stranih aktera.

Prema riječima vojnog analitičara, izraelska odluka dolazi nakon masakra u četvrti Tel es-Sultan u Refahu, gdje su pripadnici brigade „Golani“ otvorili vatru na kolonu hitne pomoći Palestinskog crvenog polumjeseca, usmrtivši 14 članova medicinskog osoblja. Napad je izazvao oštre međunarodne reakcije, posebno nakon izvještaja o masovnim grobnicama i pronađenim vezanim tijelima.

Prema pisanju lista, južna komanda izraelske vojske svjesna je da ovakvi incidenti pojačavaju međunarodni pritisak i dovode vojnu strukturu u opasnost od izolacije i pravne odgovornosti, naročito ako se humanitarna situacija pogorša do razine katastrofe.

U konačnici, ponovno omogućavanje ulaska pomoći nije samo humanitarni potez, već odraz kombinacije pravnih, političkih i vojnih faktora. Osim nastojanja da se izbjegne optužba za kršenje međunarodnog prava, izraelska vojska se nada da će ovaj potez stvoriti pritisak na Hamas kako bi se vratio za pregovarački stol u vezi s sporazumom o razmjeni zarobljenika, a istovremeno i popraviti međunarodni imidž Izraela.

Jedan visoki vojni izvor izjavio je: „Ako ne razbijemo ovu blokadu, ostat ćemo zarobljeni u opasnom scenariju: Hamas ne pada, zarobljenici se ne vraćaju, a humanitarna kriza eskalira. Uvođenje pomoći po našem modelu moglo bi biti korak ka razbijanju ove političke opsade prije nego što eksplodira u našim licima.“

U konačnici, prijedlog o ulasku pomoći predstavlja kombinaciju humanitarnih, pravnih i strateških ciljeva. Vojska se nada da bi ova inicijativa mogla pritisnuti Hamas na pregovore i istovremeno ublažiti međunarodne kritike.

Izvor: Al Jazeera

Prijevod i obrada: IslamBosna.ba