Afera izraelskih pilota otkriva raskol u Tel Avivu: Rat bez cilja ili politička računica?
IslamBosna.ba – U rijetko viđenom izrazu neslaganja s politikom vlastite države, oko hiljadu izraelskih rezervista iz Ratnog zrakoplovstva potpisalo je pismo u kojem pozivaju na okončanje rata u Pojasu Gaze. Al Jazeera prenosi da je ovaj potez izazvao duboke podjele unutar izraelskog društva, pokazujući pukotine u nacionalnom jedinstvu koje je na početku rata izgledalo neupitno.
Generalštab izraelske vojske reagovao je promptno. Načelnik Generalštaba Eyal Zamir potvrdio je odluku o suspenziji viših oficira i više stotina rezervista potpisnika, nazvavši njihovu inicijativu “ozbiljnom prijetnjom”.
Politički analitičari u Tel Avivu smatraju da pismo predstavlja prekretnicu. Istraživač Yoav Stern naglašava da ono odražava šire nezadovoljstvo ratom i ukazuje na sve veći pritisak da se postigne dogovor o razmjeni zarobljenika s Hamasom. Stern je kazao za Al Jazeeru da svi znaju da se rat ne može dobiti ubistvima lidera Hamasa. Izrael je izgubio stratešku korist.
I njegov kolega, stručnjak za izraelska pitanja Muhenned Mustafa, slaže se napominjući da se nacionalni konsenzus koji je bio u oktobru 2023. godine se raspao i da sada dominira jedan prioritet: povratak zarobljenih izraelskih državljana.
Dok izraelski ministar odbrane Yisrael Katz ‘snažno odbacuje’ pismo rezervista zračnih snaga, ocijenivši ga pokušajem da se naruši legitimitet rata, koji je, prema njegovim riječima ‘pravedan’.
Proširenje otpora
Stern je ukazao na to da se protestni pokret u Izraelu širi, posebno uz najave da se slične peticije pripremaju i unutar izraelske obavještajne službe i drugih sektora.
Dodao je kako trenutna izraelska vlada nastoji produžiti rat iz unutrašnjih i političkih interesa, bez jasnog strateškog cilja.
S druge strane, Mustafa je istakao da se ova peticija uklapa u širi kontekst, gdje izraelska vlada koristi ratno stanje kako bi sprovela pravosudne i ustavne promjene koje slabe političke institucije i jačaju izvršnu vlast.
Stern je također podsjetio da vlada Benjamina Netanyahua nastavlja rat, te podsjetio na ranije prijetnje ministara Itamara Ben Gvira i Bezalela Smotricha da će napustiti vladu ukoliko Netanyahu ne nastavi s ratnim operacijama.
Nakon što je peticija objavljena, list Yedioth Ahronoth izvijestio je da je 550 izraelskih ljekara također izdalo saopćenje u kojem navode da “nastavak rata u Gazi služi političkim i ličnim interesima” – fraza koja sve češće odjekuje među izraelskom elitom.
S druge strane, profesor političkih nauka na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu, Meir Masri, ocijenio je da peticija „nema pravnu težinu“, istakavši da 90% potpisnika trenutno nije aktivno u rezervnom sastavu.
Stern je odgovorio da je ovim vojnicima i oficirima dozvoljeno kao građanima da se njihov glas čuje i da kažu vladi da mora izabrati drugi kurs.
Presedan ili obrazac koji se ponavlja?
Na pitanje da li ova peticija predstavlja presedan u izraelskoj historiji, analitičar Mustafa odgovorio je da nije riječ o presedanu. Kako je objasnio, u prošlosti su već postojale slične inicijative, uključujući poznatu peticiju izraelskih pilota iz 2003. godine.
Međutim, istakao je važnu razliku, dok je tada peticiju potpisalo 27 aktivnih pilota, ovaj put broj potpisnika iz redova aktivnog osoblja izraelskog ratnog zrakoplovstva iznosi čak 60, što ukazuje na duplo veći broj učesnika u odnosu na prethodni slučaj.
On je istakao da je historija svjedočila peticijama vojnika i oficira iz razloga koje je opisao kao ‘savjesne’, ali trenutna peticija se protivi izraelskoj vladi iz političkih razloga.
Evropski zaokret
Al Jazeera također navodi da rastuća globalna nelagoda zbog izraelskih postupaka prema Palestincima postaje sve vidljivija, posebno u Evropi. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je mogućnost priznanja Palestine već u junu ove godine. Analitičari ovu najavu tumače kao signal promjene u evropskom stavu.
Prema riječima istraživača Hussama Šakira, Macronova poruka ima za cilj zadržavanje pitanja Palestine u međunarodnim okvirima, dok se istovremeno šalje poruka nezadovoljstva prema izraelskom “projektnom završetku” palestinskog pitanja.
Istakao je da je jasno kako trenutni projekt izraelske okupacije teži ka konačnom zatiranju palestinskog pitanja, te da se taj cilj otvoreno podudara s američkom politikom Donalda Trumpa, koja, kako kaže, podržava likvidaciju palestinskog pitanja u korist interesa izraelske okupacije.
Šakir dodaje da je Francuska u međuvremenu ušla u novu fazu retoričkog pristupa, nastojeći pokazati da ostaje privržena ideji rješenja s dvije države i da teži političkom rješenju u regiji, bez obzira na izraelske poteze na terenu ili javno deklarisane stavove američke administracije.
S druge strane, Mustafa naglašava da priznanje Palestine kao države, iako možda ne mijenja situaciju direktno na terenu, predstavlja ozbiljan izazov za Izrael, jer ponovo stavlja palestinsko pitanje u središte međunarodne pažnje.
Mustafa dodaje da Izrael žestoko nastoji spriječiti ovu praksu, optužujući evropske vlade koje priznaju Palestinu za “antisemitizam”, pokušavajući na taj način diskreditovati i delegitimirati te poteze u očima međunarodne zajednice.
Zategnuti odnosi s Trumpovom doktrinom
Mustafa naglašava da Izrael pokušava proširiti koncept antisemitizma kako bi zastrašio evropske zemlje i druge države da ne priznaju palestinsku državu, predstavljajući takve poteze kao “prijetnju cionističkom projektu i samom Izraelu”.
S druge strane, Šakir ističe da je ključno pitanje danas stati uz palestinski narod, te izražava uvjerenje da bi Pariz mogao zaustaviti ratno uništenje u Gazi samo kada bi zaprijetio jednom jedinom ozbiljnom sankcijom.
Prema njegovom mišljenju, trenutna napetost s politikom Donalda Trumpa mogla bi ohrabriti Evropu da krene naprijed, dodajući da stavovi koje danas iznosi Emmanuel Macron ne bi bili mogući za vrijeme administracije Joea Bidena, te da postoji uvjerenje kako izraelsku okupaciju danas podržava upravo “trampistički pristup”.
Inače, oko 150 država članica Ujedinjenih nacija već je priznalo državu Palestinu, a u maju prošle godine to su učinile i Irska, Španija, Norveška i Slovenija.
Izvor: Al Jazeera
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba
