Pozivi na građansku neposlušnost i upozorenja na izraelski ulazak u građanski rat

IslamBosna.ba – Izrael se ubrzano kreće ka dubljoj društvenoj podjeli i političkom raslojavanju, dok protesti širom zemlje ne jenjavaju. Demonstranti zahtijevaju hitno postizanje dogovora o razmjeni zarobljenika, povratak svih zatočenika i okončanje rata u Gazi. Istovremeno, pozivi na građanski neposluh eskaliraju u trenutku kada se vlada Benjamina Netanyahua suočava s kritikama zbog planova za smjenu šefa Shin Beta, Ronena Bara, te nastavka reformi pravosudnog sistema kojima se dodatno ograničava uloga Vrhovnog suda.
Među najglasnijima u pozivima na građansku neposlušnost je general u penziji Yair Golan, lider Demokratske stranke, koji je pozvao na blokadu države kao vid otpora „za očuvanje Izraela kao jevrejske i demokratske države“. Na protestima u Tel Avivu apelovao je na svoje političke saveznike, uključujući bivšeg načelnika Generalštaba Gadija Eisenkota, lidera opozicije Yaira Lapida i ministra Bennyja Gantza, da formiraju „liberalni demokratski blok“ protiv Netanyahuove vlasti. Ujedno je pozvao šefa policije Danija Levija da se suzdrži od upotrebe sile protiv građana.
Lapid je na protestima poručio da će, ukoliko vlada ne ispoštuje odluku Vrhovnog suda o suspenziji smjene šefa Shin Beta, organizovati opći štrajk i kampanju poreske neposlušnosti. Međutim, naglasio je da ne podržava odbijanje služenja vojnog roka u izraelskoj vojsci.
Avraham Burg, bivši predsjednik Knesseta, u svojoj kolumni za Walla ističe da je građanski neposluh jedini preostali odgovor na eskalaciju unutrašnje krize. Burg poziva na odbijanje vojne službe iz savjesnih razloga, naglašavajući da Netanyahuova vlada koristi rat u Gazi za političku konsolidaciju vlasti. Burg rezolutno zaključuje: „Netanyahu igra opasnu igru, raspiruje unutrašnje sukobe i koristi rat u Gazi za svoje političke ciljeve. Izrael više nije demokratska država, već zemlja pod apsolutnom kontrolom premijera koji gubi dodir sa stvarnošću.“
Izrael u stanju haosa
Analitičari upozoravaju da Izrael više ne funkcioniše kao demokratska država i da se ubrzano kreće ka autoritarnom sistemu. Prema procjenama istraživačkih centara, zemlja je dostigla fazu tzv. „izborne demokratije“, u kojoj se održavaju izbori, ali bez stvarnih ograničenja za moć vlasti, dok se protivnici režima sistematski ušutkuju i proganjaju.
Odluke Netanyahuove vlade – smjena šefa Shin Beta, delegitimizacija državne pravne savjetnice Gali Baharav-Miara, nastavak pravosudnih reformi i odbijanje dogovora o razmjeni zarobljenika – dodatno produbljuju unutrašnju krizu i izazivaju još žešće proteste.
U kolumni za Yedioth Ahronoth, Yedidia Stern, predsjednik Instituta za politiku jevrejskog naroda, upozorio je da Netanyahuova strategija predstavlja „tempiranu bombu“.
Prema njegovim riječima, vlada namjerno forsira unutrašnje podjele i sporne teme u jeku višestrukih sukoba na Bliskom istoku, što dodatno povećava jaz između vlasti i građana.
„Oni nas sve guraju na ivicu, dok u pozadini traje rat, masovna mobilizacija rezervista i haos u društvu“, upozorio je Stern, naglašavajući da je izraelsko društvo sve podijeljenije po ključnim pitanjima.
Građanski neposluh kao jedini odgovor?
Novinar i pravni analitičar The Marker-a, Ido Baum, ističe da Netanyahuova vlada koristi pravosudne reforme, rat i pitanje zarobljenika kako bi preusmjerila pažnju javnosti i učvrstila svoju moć. Prema njegovim riječima, Izrael je već postao „fasadna demokratija“, u kojoj postoje izbori i institucije, ali su osnovna građanska prava – sloboda govora, protesta i pravično suđenje – znatno ograničena.
„Izraelci ne bi smjeli čekati da država u potpunosti sklizne u diktaturu. Već sada je jasno da ne živimo u demokratiji kakvu su zamislili Theodor Herzl i David Ben-Gurion“, poručuje Baum, dodajući da je građanski neposluh jedina preostala opcija.
Ekonomske i međunarodne posljedice
Sve izraženija građanska neposlušnost, uključujući i prijetnje poreskom bojkotom, mogla bi imati ozbiljne ekonomske posljedice. Ukoliko značajan broj građana odbije plaćati poreze, to bi moglo uzdrmati finansijsku stabilnost države i dodatno otežati ionako složenu ekonomsku situaciju. Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak političkog haosa mogao rezultirati padom stranih investicija i slabljenjem šekela na međunarodnom tržištu.
S druge strane, međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj događaja. Američka administracija već je izrazila zabrinutost zbog pokušaja smjene šefa Shin Beta i pravosudnih reformi, dok Evropska unija poziva na očuvanje demokratskih institucija. Izraelski mediji prenose da bi daljnja eskalacija mogla uticati na odnose sa ključnim saveznicima, što bi dodatno izolovalo Netanyahua na globalnoj sceni.
Izvor: Al Jazeera
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba