Netanyahu odbio saudijski plan za obnovu Gaze, ali odobrio katarsko finansiranje

IslamBosna.ba – Prema izvještaju izraelskog lista Yedioth Ahronoth, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je nakon rata u Gazi 2014. odbio saudijski prijedlog za obnovu enklave i zamjenu Hamasa Palestinskom samoupravom sa Zapadne obale. Ova odluka, kako se tvrdi, spriječila je potencijalnu normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije te dovela do Netanyahuovog zahtjeva za mjesečnim transferima gotovine iz Katara u Gazu, uprkos upozorenjima izraelske obavještajne službe Mossad.

Prema izvorima iz Mossada, saudijska ponuda je predstavljena Netanyahuu na tajnom sastanku s princem Banderom bin Sultanom u augustu 2014, neposredno nakon završetka rata u Gazi. Saudijci su ponudili značajna sredstva za obnovu Gaze, ali pod uvjetom da se Hamas ukloni s vlasti i da se enklava vrati pod kontrolu reformisane Palestinske samouprave. Prema izvještaju, Netanyahu je u početku bio impresioniran ovom ponudom, ali je ubrzo odlučio preuzeti pregovore pod svoju kontrolu i imenovao svog bliskog saradnika i advokata Yitzhaka Molchoa da vodi proces. Saudijska strana je to doživjela kao pokušaj opstrukcije pregovora, što je na kraju dovelo do njihovog propadanja.

Strategija ‘zavadi pa vladaj’

Kako navodi Yedioth Ahronoth, Netanyahu je odbijanjem saudijskog plana svjesno podržavao podjelu između Hamasa i Palestinske samouprave, kako bi spriječio uspostavljanje palestinske države. Umjesto toga, njegova vlada je pristala na katarsko finansiranje Gaze, omogućavajući Hamasu da nastavi upravljati enklavom. Katarski novac, koji je dolazio u mjesečnim tranšama, koristio se za isplatu plata zaposlenima u Gazi i poboljšanje humanitarne situacije, ali su izraelski sigurnosni dužnosnici upozoravali da je Hamas preusmjeravao dio sredstava za vojnu infrastrukturu i pripreme za buduće sukobe.

Mossad je godinama izražavao zabrinutost zbog ovakve politike, a bivši direktor agencije Yossi Cohen javno je upozorio na rizike u svom oproštajnom govoru 2021. godine. Slično su postupali i drugi sigurnosni dužnosnici, uključujući sadašnjeg šefa Mossada Davida Barneu, koji je više puta pokušao uvjeriti Netanyahua i bivšeg premijera Bennetta da prekinu katarsko finansiranje.

Uprkos ovim upozorenjima, Netanyahu je insistirao da katarski novac ne ide direktno Hamasu, već civilnoj administraciji u Gazi. Međutim, sigurnosni analitičari i bivši visoki zvaničnici Šin Beta (izraelske unutrašnje sigurnosne službe) tvrde da je Hamas koristio oslobođena sredstva za jačanje svoje vojne moći. “Ako Hamas ne mora platiti učitelju 100 dolara jer to radi Katar, tih 100 dolara može preusmjeriti za kupovinu oružja”, rekao je jedan bivši zvaničnik Šin Beta za Yedioth Ahronoth.

Netanyahuova politika prema Gazi i Hamasu doživjela je kulminaciju 7. oktobra 2023, kada je Hamas izveo iznenadni napad na jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi i zarobivši 251 osobu. Ovaj napad izazvao je najnoviji rat u Gazi, koji je trajao mjesecima i odnio desetine hiljada života.

Prema izvještaju Yedioth Ahronotha, Netanyahu je ignorisao prijedloge vojnih i sigurnosnih zvaničnika da se Hamasove vođe Jahja Sinvar i Muhammed Deif eliminišu prije nego što organizacija postane ozbiljna prijetnja. Bivši premijer Naftali Bennett je navodno imao plan da prekine katarsko finansiranje i izvrši atentat na Hamasove lidere, ali je povratkom Netanyahua na vlast krajem 2022. ovaj plan odbačen.

Izrael je u julu 2024. godine ubio Muhammeda Deifa, a u oktobru iste godine i Jahju Sinvara, ali tek nakon izbijanja rata u kojem je Gaza doživjela ogromna razaranja i humanitarnu katastrofu.

Političke posljedice i Netanyahuova odbrana

Netanyahu se suočava s kritikama kako iz Izraela, tako i iz međunarodne zajednice zbog svog upravljanja krizom u Gazi. Njegovi politički protivnici, uključujući bivše vojne i sigurnosne zvaničnike, optužuju ga da je svojom politikom osnažio Hamas i ugrozio sigurnost Izraela.

Međutim, Netanyahu i njegovi saradnici odbacuju optužbe. Njegov glasnogovornik Omer Dostri nazvao je izvještaj Yedioth Ahronotha “ponavljanjem već demantovanih laži” te insistirao da je premijer godinama zagovarao eliminaciju Hamasove vođstva.

Dostri je također optužio izraelske obavještajne službe za propust u procjeni prijetnje iz Gaze, tvrdeći da su oni, a ne Netanyahu, insistirali na nastavku katarskog finansiranja.

Odbijanje saudijske ponude 2014. i prihvatanje katarskog finansiranja Gaze ostaju ključne tačke u Netanyahuovoj politici prema palestinskom pitanju. Kritičari ga optužuju da je time omogućio Hamasu da učvrsti vlast i pripremi se za rat 2023, dok njegovi saveznici tvrde da nije imao alternativu. Bez obzira na političke rasprave, posljedice ovih odluka i dalje odjekuju, kako u izraelskoj unutrašnjoj politici, tako i u međunarodnim odnosima na Bliskom istoku.

IslamBosna.ba