Hamas podigao cijenu razmjene s ciljem pražnjenja izraelskih zatvora

IslamBosna.ba – Izraelski list Maariv fokusirao se na završetak prve faze primirja u Pojasu Gaze i razmjenu zarobljenika između Izraela i Hamasa, ističući da palestinski pokret nije u žurbi da započne novi rat, ali je značajno podigao cijenu za svakog izraelskog zarobljenika.
Prema izvještaju ovog izraelskog lista, Hamas sada zahtijeva oslobađanje između 500 i 1.000 palestinskih zatvorenika za svakog izraelskog zarobljenika, s ciljem potpunog pražnjenja izraelskih zatvora, uključujući i pripadnike elitnih palestinskih jedinica koji su sudjelovali u napadu 7. oktobra.
Izraelski analitičari ocjenjuju da obje strane ulaze u “kurs sudara” te postavljaju pitanje: Kada će doći do ponovnog izbijanja sukoba u Gazi?
Istovremeno, izraelski premijer Benjamin Netanyahu suočava se s pritiscima unutar svoje vlade. List Maariv prenosi da Netanyahu trpi intenzivne pritiske od ministra finansija Bezalela Smotricha, što mu onemogućava provođenje ključnih obaveza iz primirja.
Dva glavna pitanja koja Izrael trenutno ne uspijeva riješiti su: povlačenje iz Filadelfijskog koridora – granične zone između Gaze i Egipta; pokretanje druge faze pregovora o razmjeni zarobljenika.
Izraelski pritisak i američki faktor
Izrael raspolaže nizom instrumenata za vršenje pritiska na Hamas, pri čemu ključnu ulogu igra američka podrška. List Maariv navodi da je aktuelni predsjednik SAD-a Donald Trump omogućio Izraelu “neograničeni kredit”, ali pojedini izraelski vojni zvaničnici upozoravaju da taj stav može naglo promijeniti.
Drugi oblik izraelskog pritiska uključuje vojnu pomoć iz SAD-a, posebno isporuke oružja, uključujući bombe koje mogu probiti podzemne bunkere. Ova isporuka oružja, kako navodi list, može imati i strateške posljedice, uključujući moguće izraelske napade na Iran.
Još jedan aspekt izraelske strategije jeste pokušaj distanciranja arapskih zemalja, naročito Egipta i Jordana, od pitanja Gaze i Hamasa. Izraelski vojni i politički krugovi smatraju da bi u eri Trumpove administracije Hamas mogao postati problem tih država, čime bi se oslabila regionalna podrška palestinskom pokretu otpora.
Hamas postavlja nove uvjete
Humanitarna kriza u Gazi također igra ulogu u izraelskim kalkulacijama. Maariv ističe da Izrael vidi distribuciju humanitarne pomoći kao alat za povećanje unutrašnjeg pritiska na Hamas. Svaki dan bez obnove uništene infrastrukture i bez rješenja za smještaj stotina hiljada raseljenih Palestinaca dodatno otežava situaciju na terenu.
Tokom posljednjih pregovora u Kairu, Hamas je iznio nove zahtjeve za oslobađanje izraelskih zarobljenika. Procjene izraelskih obavještajnih službi sugeriraju da se broj živih izraelskih zarobljenika kreće između 22 i 24 osobe.
Dosadašnja praksa razmjene podrazumijevala je oslobađanje desetina palestinskih zatvorenika za svakog izraelskog zarobljenika, ali Hamas sada traži drastično veće brojeve – između 500 i 1.000 zatvorenika po izraelskom zarobljeniku. To bi značilo oslobađanje svih palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, uključujući i ključne operativce koji su učestvovali u napadu 7. oktobra.
Dok izraelska vlada pokušava balansirati između međunarodnih pritisaka i unutrašnjih političkih tenzija, Hamas koristi ovu situaciju kako bi povećao svoje zahtjeve u pregovorima. Obje strane nastavljaju sa strategijom pritiska, ali ostaje neizvjesno da li će se uspjeti izbjeći nova eskalacija sukoba u Gazi.
IslamBosna.ba