Haaretz: Netanyahu se kocka s izraelskom vojskom i sudbinom zarobljenika u novom ratu protiv Gaze
IslamBosna.ba – Izraelski list Haaretz upozorio je da premijer Benjamin Netanyahu igra opasnu igru pokretanjem novog rata u Gazi, koristeći podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa i slabljenje unutrašnjeg političkog pritiska kako bi eskalirao sukob.
Vojni analitičar lista, Amos Harel, ističe da izraelska vojska nije spremna za novu vojnu kampanju, dok javnost zahtijeva oslobađanje izraelskih zarobljenika prije bilo kakvih daljih akcija.
“Netanyahu kocka sa sudbinom vojnika, zarobljenika i budućnošću cijelog regiona,” upozorava Harel.
Jedan od ključnih primjera ove strategije vidi se u pregovorima o razmjeni zarobljenika. Dok izraelska vlada tvrdi da je Hamas odbio američki prijedlog za produženje primirja, Haaretz otkriva da je upravo Izrael taj koji nije ispoštovao sporazum.
Izrael nije povukao trupe s Filadelfijskog koridora, nije obustavio vojne operacije i odbija preći u drugu fazu sporazuma, koja uključuje oslobađanje dodatnog broja palestinskih zatvorenika.
Nakon što je Netanyahuov ured objavio da Hamas odbija dogovor, izraelska vlada je obustavila ulazak humanitarne pomoći u Gazu.
Harel upozorava da će ova odluka izazvati oštre reakcije međunarodne zajednice, naročito uoči početka mjeseca ramazana.
Izrael bi sada mogao biti optužen za namjerno izgladnjivanje civilnog stanovništva, što dodatno povećava globalnu osudu izraelskih poteza.
Harel ističe da ključni arapski posrednici, poput Egipta i Katara, postaju sve nestrpljiviji zbog izraelskog odugovlačenja.
“Egipat je bijesan zbog izraelskog kršenja dogovora o Filadelfijskom koridoru, koji je od ključne važnosti za egipatske sigurnosne interese. Čak se i Katar povlači iz posredničke uloge, umoran od izraelskog odugovlačenja,” navodi Haaretz.
Jedan od faktora koji podstiču Netanyahua na eskalaciju je snažna podrška Trumpove administracije.
Američki izaslanik Steve Witkoff predložio je produženje primirja do 19. aprila, uz oslobađanje svih izraelskih zarobljenika u dvije faze. Međutim, Izrael bi zauzvrat morao osloboditi određeni broj palestinskih zatvorenika, što još uvijek nije precizirano.
Prema Harelu, izraelska vlada je namjerno izazvala Hamas da odbije prijedlog kako bi imala opravdanje za nastavak vojne ofanzive.
Harel upozorava da bi obnova borbi mogla značiti duže zatočeništvo izraelskih zarobljenika u tunelima Gaze, dok bi neki mogli stradati u vojnim operacijama. Pored toga, izraelska vojska mogla bi pretrpjeti teške gubitke, jer se vjeruje da je Hamas iskoristio primirje za jačanje svojih odbrambenih linija.
“Netanyahuove imperijalne ambicije, podstaknute Trumpovom podrškom, ne uzimaju u obzir stvarnost – izraelska vojska je premala da izdrži nove operacije na više frontova,” piše Harel.
Izraelska vojska, nakon 16 mjeseci rata, izgubila je snagu ekvivalentnu dvjema brigadama, dok su rezervne jedinice preopterećene i suočene s krizom.
Haaretz tvrdi da Netanyahu koristi rat kako bi osigurao političku stabilnost unutar svoje vlade.
Njegov cilj je usvajanje državnog budžeta i završetak zimske sjednice Knesseta bez političkih potresa, dok istovremeno trpi pritiske ekstremnih desničarskih i vjerskih stranaka koje zagovaraju agresivniju vojnu strategiju.
Uprkos protivljenju porodica izraelskih zarobljenika, vlada Likuda i njegovi saveznici predstavljaju eskalaciju sukoba kao ključni trenutak u izraelskoj historiji, čak i ako to znači okupaciju dodatnih palestinskih teritorija.
Harel upozorava da bi novi sukob u Gazi mogao dovesti do regionalne eskalacije, uključujući Hezbollah u Libanu, koji je već zaprijetio proširenjem borbi.
Također, situacija na Zapadnoj obali postaje sve napetija, dok izraelska vojska pojačava operacije protiv Palestinaca, povećavajući rizik od daljih sukoba.
Analitičar se pita kako će Netanyahuova politika uticati na ugled Izraela u regionu i svijetu.
Izrael i dalje drži pet vojnih punktova u Libanu, uprkos dogovorenom povlačenju, dok na sirijskoj granici koristi nestabilnost kako bi proširio kontrolu nad Golanskom visoravni.
Trump je navodno izrazio iznenađenje što Izrael nije agresivnije iskoristio trenutnu situaciju za teritorijalno širenje.
Međutim, Haaretz upozorava da američka podrška nije bezuvjetna.
Unutar američkog Kongresa raste otpor izraelskoj politici, naročito među demokratama, dok pojedine evropske države prijete uvođenjem ekonomskih sankcija ako se rat ne zaustavi i humanitarna situacija u Gazi dodatno pogorša.
Na kraju teksta, Harel zaključuje da Netanyahuov povratak ratu nosi ogromne rizike, ne samo na vojnom, već i na političkom i diplomatskom planu.
“Ko god planira pokrenuti novi vojni pohod, trebao bi se prvo zapitati – da li vojska i narod uistinu stoje iza njega?”
IslamBosna.ba
