Visoki zvaničnik Hamasa: Da sam znao posljedice, ne bih podržao napad 7. oktobra

IslamBosna.ba – Jedan od visokih zvaničnika Hamasa, Musa Ebu Merzuk, izrazio je rezerve prema napadu 7. oktobra 2023. godine na Izrael, navodeći da ga ne bi podržao da je znao kakve će posljedice imati za Gazu.

U intervjuu za The New York Times, Ebu Merzuk, šef Ureda za vanjske odnose Hamasa sa sjedištem u Kataru, izjavio je da nije bio upoznat s konkretnim planovima napada, ali da su on i drugi politički lideri Hamasa podržali njegovu strategiju. “Da smo znali šta će se dogoditi, ne bi bilo 7. oktobra,” rekao je.

Napad 7. oktobra, u kojem je ubijeno oko 1.200 osoba i oko 250 ljudi uzeto kao zarobljenici, izazvao je razornu izraelsku ofanzivu na Gazu, koja je rezultirala desetinama hiljada poginulih Palestinaca, masovnim razaranjima i humanitarnom krizom.

Ova izjava sugerira postojanje podjela unutar rukovodstva Hamasa po pitanju posljedica napada. Ebu Merzuk je također nagovijestio mogućnost pregovora o budućnosti oružja Hamasa u Gazi, što je do sada bilo ključno sporno pitanje u pregovorima s Izraelom. “Spremni smo razgovarati o svim pitanjima,” rekao je, iako su neki zvaničnici Hamasa ranije isključili mogućnost razoružanja.

Međutim nejasno je koliko su njegovi stavovi u skladu sa drugim vođama pokreta. Ebu Merzuk, koji je neko vrijeme živio u Sjedinjenim Američkim Državama, poznat je kao pragmatičan lider unutar Hamasa. Rat je ostavio lične posljedice i na njegovu porodicu, budući da je njegov 77-godišnji brat Jusuf poginuo tokom borbi.

Ebu Merzuk je izjavio da je sami opstanak Hamasa u ratu svojevrsna pobjeda. Uporedio je Hamas sa običnim čovjekom koji se bori protiv Mike Taysona, bivšeg svjetskog prvaka u teškoj kategoriji. Ako neiskusan borac uspije preživjeti Taysonove udarce, ljudi će reći da je pobijedio, objasnio je. On je ukazao na to da je izraelska reakcija na napad bila nesrazmjerno velika i da su Palestinci u Gazi pretrpjeli neizrecivu patnju.

Ebu Merzuk je odbio da odgovori na konkretna pitanja o mogućim kompromisima u vezi s oružjem Hamasa. Među potencijalnim rješenjima moglo bi biti skladištenje oružja pod međunarodnim nadzorom, odustajanje od obnove mreže tunela i raketnog arsenala ili zaustavljanje regrutacije boraca. Međutim, stručnjaci smatraju da je potpuno razoružanje malo vjerovatno.

Budući da su pregovori o drugoj fazi primirja zastali, izraelski i američki zvaničnici sve češće govore o produženju prve faze.

Ebu Merzuk je naveo da bi se moglo razgovarati o oslobađanju dodatnih zarobljenika u slučaju produženja prve faze primirja. Međutim, jasno je istakao da bi Hamas, pod bilo kojim okolnostima, zahtijevao znatno veći broj palestinskih zatvorenika u zamjenu za svakog izraelskog zarobljenika, jer preostale izraelske zarobljenike smatra vojnicima. Kao moguće omjere spomenuo je 500 do 1.000 zatvorenika za svakog zarobljenika.

Tokom prve faze primirja, oslobođene su stotine palestinskih zatvorenika, ali broj razmijenjenih zatvorenika po zarobljeniku uglavnom nije prelazio 50.

Ebu Merzuk je dodao da je Hamas spreman na istovremeno oslobađanje svih zarobljenika, ali samo ako bi Izrael pristao osloboditi hiljade Palestinaca iz svojih zatvora, prekinuti rat i potpuno se povući iz Gaze.

U narednim danima očekuje se početak razgovora između Izraela i Hamasa o drugoj fazi primirja, koja bi mogla uključivati trajno okončanje sukoba, potpuno izraelsko povlačenje i oslobađanje više zarobljenika. Iako se čini da postoje različita mišljenja unutar Hamasa o važnim pitanjima, svi se lideri drže odluka donesenih unutar institucija pokreta.

IslamBosna.ba