Trump, Izrael i arapska šutnja: Plan prisilnog egzodusa Palestinaca?

IslamBosna.ba – Azmi Bišara, generalni direktor Arapskog centra za istraživanje i političke studije, upozorio je da prijedlog bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o prisilnom raseljavanju Palestinaca iz Gaze može postati stvarnost, iako nije neizbježan. Smatra da je najučinkovitiji odgovor na takve planove osigurati da Gaza postane održivo i dostojno mjesto za život.

U intervjuu za Al-Arabi TV u nedjelju navečer iz Lusejla, Katar, Bišara je izjavio da Trumpova retorika može dobiti na težini zbog slabosti arapskih država. Upozorio je da američki predsjednik neće odustati ako ne naiđe na odlučan arapski odgovor.

„Osude i izrazi zabrinutosti nisu dovoljni u suočavanju s Donaldom Trumpom. Sada su potrebna konkretna djela, a ne riječi“, poručio je Bišara, istaknuvši da Trumpove izjave postaju ozbiljne upravo zbog slabosti arapskog svijeta. „Američko-izraelska dominacija nad Arapima danas je direktna posljedica njihovog stava prema ratu u Gazi.“

Pozvao je arapske i muslimanske zemlje da ozbiljno shvate Trumpove prijedloge, bez obzira na njegov intelektualni nivo, informacije koje posjeduje ili lične interese, jer se izraelske vlasti već ponašaju u skladu s njegovim idejama, provodeći ih na terenu.

Trumpov prijedlog

Bišara je kritikovao Trumpove ideje o prisilnom preseljenju Palestinaca kao krajnje provokativne i duboko zabrinjavajuće. Iako one još nisu formalizirane u službenu politiku, upozorio je da bi se lako mogle pretvoriti u konkretan plan, slično ranijim izraelskim politikama. Napomenuo je i da su Trumpove izjave podsjetile Izraelce na prisilna iseljavanja koja su Palestinci doživjeli 1948. i 1967. godine, te dodao da je čak 72 posto izraelskog stanovništva podržalo Trumpovu ideju o iseljavanju Palestinaca iz Gaze.

Bišara je upozorio da bi potraga za alternativnim zemljama koje bi primile Palestince mogla prerasti u pokušaj da ih se ohrabri na migraciju – pojedinačno i kolektivno – umjesto da im se priznaju nacionalna prava. Smatra da je najbolji odgovor na takve prijedloge osigurati da napuštanje Gaze ne postane nužnost, već da prioritet bude njena obnova.

„Zašto arapske zemlje čekaju da Zapad donira sredstva za obnovu Gaze? Zašto traže dozvolu od Izraela da otvore Refah? I zašto očekujemo Trumpov pristanak da započnemo obnovu Gaze?“, upitao je Bišara, istaknuvši da su resursi potrebni za obnovu Pojasa Gaze daleko manji od finansijskih sredstava koja Trump traži od Arapa za ulaganja u Sjedinjene Države.

Ipak, Bišara je uvjeren da Trumpov plan nije neizbježan te da bi, kao poslovni čovjek, Trump mogao odustati od njega ako arapske države poduzmu konkretne mjere, umjesto da se ograniče na saopćenja.

„Arapski Maršalov plan“ za Gazu

Bišara je naglasio da arapske zemlje ne bi trebale samo izdvajati sredstva za obnovu Gaze, već i podržati pravne postupke Palestinaca protiv Izraela zbog ratne štete. Smatra da su pasivan ili čak prešutno saučesnički stav određenih arapskih vlada tokom rata u Gazi omogućili Trumpu da uopće iznese ovakve prijedloge.

Dodao je da su arapske države svojim nedjelovanjem ohrabrile američke zvaničnike da vjeruju kako se takvi planovi mogu realizirati bez posljedica. Bišara je naglasio da Trump neće odustati od svojih namjera ako se ne suoči s konkretnim arapskim odgovorom – koji bi uključivao obnovu Gaze i jačanje otpornosti Palestinaca otvaranjem granice prema Egiptu. Jasno je istakao da to ne bi smjelo dovesti do migracije, već bi se osigurao nesmetan ulazak osnovnih potrepština bez čekanja izraelskog odobrenja.

Posebno je pozvao Egipat da otvori granicu s Gazom, ne radi iseljavanja, već kako bi omogućio dostavu osnovnih potrepština za život. „Egipat ne treba izraelsku dozvolu da u Gazu unese montažne barake i šatore“, kazao je Bišara.

Bišara je kao potencijalnu prekretnicu označio predstojeći samit Arapske lige u Kairu, zakazan za 27. februar, smatrajući ga historijskom prilikom da se promijeni percepcija arapskih samita, koji su često viđeni kao beskorisni. Pozvao je arapske lidere da donesu odluke koje će Gazu ponovo učiniti pogodnom za život, predlažući „Arapski Maršalov plan“ za njenu obnovu. Osim toga, smatra da bi samit mogao igrati ključnu ulogu u ujedinjavanju palestinskih frakcija i reorganizaciji Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), umjesto da se samo posreduje između rivalskih palestinskih strana. Upozorio je da, ako palestinske frakcije ne postignu jedinstvo u ovakvim okolnostima, šanse za nacionalno rješenje će se dodatno smanjiti.

„Već dugo slušamo da se palestinski otpor odrekao vlasti i da želi samo usklađenu Palestinsku upravu. Da sam na mjestu Hamasa, pozvao bih Mahmuda Abbasa da preuzme upravljanje Gazom i vidimo može li to učiniti“, izjavio je Bišara.

Zaustavljanje ustupaka u Arapskoj mirovnoj inicijativi

Na pitanje o izjavi američkog državnog sekretara Marco Rubija, koji je pozvao kritičare Trumpovog plana da predlože alternative, Bišara je odgovorio da je arapski svijet već ponudio rješenje još 2002. kroz Arapsku mirovnu inicijativu. Ova inicijativa predviđala je uspostavu palestinske države u granicama iz 1967. godine, povratak izbjeglica i izraelsko povlačenje s okupirane Golanske visoravni u zamjenu za priznanje Izraela i normalizaciju odnosa s arapskim državama. Međutim, Bišara je primijetio da su arapske vlade, umjesto da brane ovu inicijativu, postupno odustajale od nje jednostranom normalizacijom odnosa s Izraelom.

Smatra da umjesto daljnjih ustupaka arapske zemlje trebaju zaustaviti proces normalizacije koji ne donosi recipročna obećanja od Izraela.

Može li Trumpov prijedlog dovesti do novog rata u Gazi?

Bišara je odbacio mogućnost da Izrael pokrene novi rat u Gazi samo kao odgovor na Trumpov plan raseljavanja. Smatra da ni sam Trump ne bi zagovarao novi sukob, svjestan da su prethodne vojne operacije već iscrpile svoje strateške ciljeve.

Ipak, izrazio je zabrinutost da bi se politika raseljavanja mogla proširiti na Zapadnu obalu. Napomenuo je da je migracija s tog područja u porastu još od 1967. godine, ali da Palestinci i dalje pružaju otpor. Istakao je da je za Jordan ovo strateško pitanje i sugerisao da bi ta zemlja mogla zatvoriti svoje granice u slučaju masovnog priliva raseljenih Palestinaca.

Najveći problem u Zapadnoj obali, prema Bišari, jeste to što izraelske vlasti onemogućavaju formiranje palestinske države time što od nekadašnjih izraelskih naselja prave izolirane enklave, dok Palestinci postaju zatvorenici u vlastitim zajednicama. Smatra da Izrael sistematski otežava život Palestincima kroz prisilno raseljavanje, ograničenja kretanja i vojne kontrolne punktove.

Upozorio je i na opasne „probe“ koje Izrael sprovodi u cilju potpune podjele Zapadne obale, uključujući blokade sela i gradova, širenje naselja i postavljanje stotina vojnih kontrolnih punktova.

Očekuje da će izraelsko-američki plan za Zapadnu obalu biti realiziran tokom ove godine, uključujući i formalno izraelsko pripajanje velikih ilegalnih naselja, slično načinu na koji su SAD priznale Kuds kao „glavni grad Izraela“.

IslamBosna.ba