Smanjenje američke pomoći Egiptu: Prijetnja opstanku ili prilika za jačanje Sisijeve vlasti?

IslamBosna.ba – Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je ukidanjem vojne pomoći Egiptu i Jordanu, pokušavajući prisiliti obje države da prihvate masovno protjerivanje Palestinaca iz Gaze, što analitičari vide kao dio šireg plana etničkog čišćenja teritorije.
Ova američka politika, kako analizira Madžid Mandur u tekstu objavljenom u Middle East Eye, predstavlja ozbiljnu prijetnju ne samo Palestincima, već i egipatskom režimu predvođenom Abdelfettahom es-Sisijem. Trumpova prijetnja obustavom američke vojne pomoći Egiptu – koja iznosi oko 1,3 milijarde dolara godišnje – mogla bi imati ozbiljne posljedice po stabilnost režima u kratkom i srednjem roku. Ipak, Mandur smatra da bi dugoročno, paradoksalno, ovaj pritisak mogao pomoći Sisiju da učvrsti svoju vlast, ovisno o reakcijama regionalnih aktera.
Strateška ovisnost Egipta od SAD-a
Egipat se u velikoj mjeri oslanja na SAD, posebno u pogledu vojne opreme. Između 2000. i 2019. godine, 41,6 posto egipatskog uvoza oružja dolazilo je iz SAD-a. Do 2015. godine Egipat je posjedovao 230 američkih borbenih aviona F-16, što je više od trećine njegove borbene flote..
Prekid američke vojne pomoći oslabio bi egipatsku sposobnost održavanja i modernizacije svog arsenala, što bi moglo narušiti njegovu regionalnu poziciju, naročito u odnosu na agresivnu izraelsku politiku. Uz to, Egipat se suočava s ozbiljnom ekonomskom krizom, dok mu vanjski dug i dalje raste.
Američki pritisak mogao bi dodatno otežati sposobnost egipatskog režima da privuče strane investicije i održi ekonomsku stabilnost. Ova osjetljivost na američku ekonomsku politiku pokazala se već u januaru 2025. godine, kada su egipatske dolarske obveznice naglo porasle nakon što je Trump preuzeo dužnost, pod pretpostavkom da će njegov odnos prema Egiptu biti pozitivan.
Iako SAD ne mora nužno direktno finansirati Egipat, Washington djeluje kao arbitar globalnog finansijskog sistema i može izazvati ozbiljne ekonomske probleme Egiptu, koji se već suočava s dugoročnim finansijskim izazovima.
Neizvjesna podrška UAE i Saudijske Arabije
Mandur analizira i mogućnost da Egipat kompenzira gubitke američke pomoći kroz podršku iz Zaljeva. Pitanje je, međutim, koliko su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Saudijska Arabija spremni nastaviti sa značajnim finansijskim ulaganjima u Egipat, posebno u svjetlu njihovih odnosa s Izraelom.
UAE su proteklih godina bile jedan od ključnih finansijskih oslonaca Egipta, a njihova najznačajnija investicija bila je ulaganje od 35 milijardi dolara u egipatsku obalu, što čini oko 10 posto egipatskog BDP-a. Ipak, Mandur ističe da je neizvjesno hoće li UAE nastaviti s velikim kapitalnim transferima, s obzirom na to da su njihovi odnosi s Izraelom sve bliži.
Saudijska Arabija je također pokazala određenu dozu suzdržanosti. Iako je prošle godine potpisan sporazum vrijedan 15 milijardi dolara, konkretni projekti još uvijek nisu realizirani. Ako Zaljevske zemlje procijene da izraelski ekspanzionizam ugrožava stabilnost arapskog svijeta, mogle bi odlučiti da podrže Egipat. No, ukoliko procijene da se Sisi može nositi s ekonomskim pritiscima bez njihove značajnije intervencije, mogle bi zadržati pasivan stav.
Sisi kao zaštitnik egipatskog suvereniteta
Unatoč ekonomskim izazovima, Mandur vidi i potencijalnu političku korist za Sisija. Mandur ocjenjuje da bi Trumpov pritisak mogao Sisiju otvoriti priliku da povrati dio izgubljene podrške naroda. Egipatski režim bi mogao iskoristiti ovu krizu kako bi se predstavio kao zaštitnik egipatskog suvereniteta i palestinskih prava, što bi moglo privući simpatije širokog političkog spektra – od tvrdokornih režimskih pristalica do nasserista i liberalne opozicije.
Sisi je već poslao takve signale kada je izjavio da deportacija Palestinaca predstavlja “akt nepravde” koji njegova vlada ne može prihvatiti. Na taj način, egipatski režim pokušava izgraditi narativ nacionalnog jedinstva i predstaviti se kao zaštitnik palestinskog naroda, dok istovremeno opravdava ekonomske teškoće koje bi mogle uslijediti zbog američkog pritiska.
Prema Manduru, ova narativna strategija mogla bi pomoći egipatskom režimu da prebrodi ekonomske teškoće i produži svoj vijek trajanja, učvršćujući vojnu vlast na račun demokratskih prava.
Neizvjesna budućnost za Egipat i Palestince
Mandur zaključuje da nova američka politika, koja favorizira ekstremnu verziju izraelskog kolonijalnog projekta, donosi neizvjesnost ne samo za Palestince već i za cijelu regiju. Egipat se suočava s mogućim ekonomskim slomom, a daljnji razvoj događaja zavisit će od odnosa u Zaljevu, kao i od sposobnosti Sisijevog režima da koristi nacionalistički narativ za jačanje svoje vlasti.
Najvjerovatniji scenarij, prema Manduru, jeste da će Trumpova politika izazvati patnju kako za Palestince, tako i za obične Egipćane, koji će i dalje trpjeti ekonomske teškoće, siromaštvo i gušenje demokratskih prava – bez obzira na to kakav će biti krajnji ishod za Sisija i njegov režim.
IslamBosna.ba