Kako je Izrael ukrao arapske hurme i plasirao ih na svjetsko tržište?

IslamBosna.ba – Izrael već decenijama ilegalno prisvaja arapske hurme, posebno sortu meddžul (medjool), te ih uzgaja u ilegalnim naseljima na okupiranim palestinskim teritorijama. Istovremeno, kroz prikrivanje porijekla svojih proizvoda, izraelski izvoznici uspijevaju plasirati ove hurme na svjetsko tržište, uključujući i arapske zemlje, izbjegavajući bojkot i sankcije.
Izrael tvrdi da je vodeći svjetski proizvođač hurmi sorte meddžul, koja je najtraženija tokom ramazana. Prema podacima iz 2016. godine, izraelski Ured za hurme naveo je da Izrael proizvodi oko 75% globalne količine ove sorte, donoseći ogromne prihode državi.
Ukradene sorte
Međutim, ova sorta zapravo potiče iz arapskih zemalja, a Izrael ju je godinama švercovao i krao. Mnogi od ovih plodova uzgajaju se na okupiranim teritorijama, posebno u Jordanskoj dolini, gdje su izraelski doseljenici preuzeli zemlju i vodene resurse kako bi pokrenuli unosne plantaže.
Historijski zapisi pokazuju da je cionistički pokret decenijama radio na preuzimanju arapskih sorti hurmi. Početkom 20. vijeka, cionistički doseljenici su tvrdili da Palestina gotovo i nema plantaže hurmi, oslanjajući se na propagandu da je to „zemlja bez naroda“.
Cionistički pokret je 1924. godine započeo sadnju palmi u naseljima Tiberias, Nahalal i Deganija, koristeći vrste hurmi koje su ukradene iz Egipta. Kasnije su hurme ilegalno prebacivane iz Iraka, Tunisa, Maroka i drugih zemalja.
Između ostalog, 700 sadnica iračkih hurmi prokrijumčareno je uz pomoć lokalnog Jevrejina preko iransko-iračke granice. Izraelski prvi premijer David Ben-Gurion čak je odobrio kupovinu italijanskog broda koji je prevezao 75.000 sadnica hurmi iz Irana.
Ovaj proces krađe i prisvajanja arapske poljoprivrede nastavlja se i danas, pri čemu se hurme iz okupiranih palestinskih teritorija prodaju kao da su izraelski proizvod.
Također, hurme medždul su ilegalno donesene iz Maroka i Kalifornije.
Prema istraživanju izraelskog lista Haaretz, izraelski farmeri godišnje proizvedu oko 30.000 tona hurmi meddžul, što čini oko 75% globalne ponude. Ukupna svjetska proizvodnja hurmi iznosi oko 8 miliona tona godišnje, od čega Izrael proizvodi oko 40.000 tona svih vrsta, pri čemu 80% otpada na meddžul
Iako je meddžul najpoznatija vrsta, Izrael uzgaja i druge arapske sorte poput „barhi“, „zahidi“ i „deglet noor“, koje su prvobitno porijeklom iz Tunisa, Iraka i Egipta. Ove sorte su također nelegalno preuzete i sada su ključni izvozni proizvodi izraelske poljoprivrede.
Taktike ‘pranja hurmi’
Kako bi sakrio porijeklo proizvoda, Izrael često koristi strategiju tzv. “pranja hurmi” – proces u kojem se hurme iz ilegalnih naselja prodaju pod lažnim etiketama, često s arapskim imenima ili pod šiframa koje omogućavaju prodaju u arapskim zemljama. Ponekad se koriste palestinski i arapski distributeri kako bi se proizvod plasirao bez izraelskog obilježja.
Prema riječima predstavnika Unije za poljoprivredni rad u Palestini, Mu’ajjada Bišarata, izraelske firme koriste pakovanja bez oznaka, koja se naknadno obilježavaju arapskim imenima i kodovima, poput “tuniške hurme meddžul”, iako Tunis ne proizvodi tu sortu.
Pored izraelskih poljoprivrednika, značajne prihode ostvaruju i pojedini palestinski i arapski trgovci koji sudjeluju u „pranju“ hurmi. Uprkos postojanju zakona koji zabranjuju trgovinu proizvodima iz izraelskih naselja, slaba kontrola vlasti omogućava da se ove hurme plasiraju na lokalna i međunarodna tržišta pod lažnim etiketama.
Procjenjuje se da čak 99% izraelske proizvodnje hurmi dolazi iz 38 ilegalnih naselja smještenih na palestinskim teritorijama okupiranim 1967. godine. Ove plantaže koriste ogromne količine palestinske vode i zapošljavaju radnike po eksploatatorskim uvjetima, dok se proizvod izvozi uz prikrivanje stvarnog porijekla.
Napori za bojkot izraelskih hurmi
Organizacije za bojkot Izraela širom svijeta pozivaju na pažljivo provjeravanje porijekla hurmi. Pokret BDS (Bojkot, Dezinvestiranje i Sankcije) je pokrenuo kampanje u Maroku, Velikoj Britaniji, SAD-u i Kanadi, gdje se muslimanska populacija podstiče da tokom ramazana ne kupuje izraelske hurme.
U Maroku su od 2015. godine organizovane kampanje bojkota izraelskih hurmi, dok u Velikoj Britaniji organizacija “Prijatelji El-Akse” vodi kampanju pod nazivom “Provjeri etiketu”.
U SAD-u, organizacija “Američki muslimani za Palestinu” redovno objavljuje liste kompanija povezanih s izraelskim naseljima, dok u Kanadi slične aktivnosti predvodi BDS pokret.
Palestinske organizacije za zaštitu potrošača upozoravaju da „pranje“ hurmi predstavlja ozbiljan ekonomski zločin, te pozivaju na strože zakone protiv uvoza proizvoda iz ilegalnih izraelskih naselja. Prema palestinskom zakonu o zabrani proizvoda iz naselja, kazne za trgovinu ilegalnim proizvodima uključuju zatvorske kazne od dvije do pet godina, kao i visoke novčane kazne.
Uprkos ovim naporima, izraelski sektor hurmi nastavlja da se širi, uz podršku globalnih trgovinskih mreža koje profitiraju na okupaciji i eksploataciji palestinske zemlje.
Iako Izrael nastoji prikriti ilegalnu trgovinu hurmama, otpor potrošača i kampanje bojkota doprinose podizanju svijesti i smanjenju profita ostvarenog eksploatacijom okupirane palestinske zemlje.
IslamBosna.ba