Heroji Zlatnog doba islama: Svjetionici nauke i inovacija
IslamBosna.ba– Zlatno doba islama odnosi se na period prosvjetiteljstva i inovacija u historiji islama, od 8. do 13. stoljeća, kada je značajan dio islamskog svijeta bio pod vlašću raznih halifata. Ovo je bilo glavno razdoblje za razvoj nauke, umjetnosti, medicine, ekonomije i kulturnih djela.
Ovaj period se smatra da je započeo za vrijeme vladavine abbasidskog halife Haruna er-Rašida, kada je ustanovljena Kuća mudrosti (Bejt el-Hikma), također poznata i kao Velika biblioteka Bagdada. To je bila glavna javna akademija i intelektualni centar u vlasništvu abbasidskih halifa, gdje su se učenjaci iz svih krajeva svijeta dolazili u Bagdad, Irak, kako bi preveli svjetsko klasično znanje na arapski jezik. Ovo je bio centar za učenje, sa literaturom koju bi svako knjiški moljac mogao samo sanjati!
Kuća mudrosti bila je dom stručnjaka svih vrsta, od naučnika i pisara do pisaca i istraživača raznih oblasti. Prevoditelji su također igrali ključnu ulogu u mnogim radovima koji su se tu obavljali, a ovo je bio multilingvalni centar, uključujući arapski, aramejski, farsi, hebrejski, sirijski, grčki i latinski.
El-Havarizmi
Muhamed ibn Musa el-Havarizmi bio je perzijski polimat i poznati matematičar i učenjak tokom Zlatnog doba islama, a njegova djela u oblasti matematike, astronomije i geografije imala su značajan utjecaj. Njegova knjiga Kitab el-Džebr ve el-Mukabela uvela je sistematske metode za rješavanje jednadžbi i postavila temelje modernoj algebri. Njegov rad mu je donio titulu “oca algebre”, a ako vam njegovo ime zvuči poznato, to je zato što je dalo povoda za pojmove algoritam i algoritamski sistem.
Zanimljivost: Oko 820. godine, imenovan je za astronoma i vođu biblioteke Kuće mudrosti.
Ibn Sina
Također poznat kao Avicena, bio je istaknuti filozof, ljekar i polimat, a njegova djela o medicini, posebno Kanon medicine, koristila su se kao standardni medicinski udžbenik u Evropi stoljećima! Također je pisao o filozofiji, metafizici i matematici, značajno doprinoseći razvoju islamske filozofije. Ako to nije bilo dovoljno, njegov korpus također uključuje pisanje o astronomiji, alhemiji, geografiji, geologiji, psihologiji, islamskoj teologiji, logici, pa čak i poeziji. Da li se još neko osjeća kao da bi mogao više uraditi sa svojim vremenom?
El-Farabi
El-Farabi je bio rani islamski filozof, naučnik i muzičar. Najpoznatiji je po svojim doprinosima filozofiji, posebno u oblasti političkih nauka. Njegovi radovi o političkoj teoriji, poput Vrlog grada i Političkog režima, bili su ključni u oblikovanju političkih sistema njegovog vremena. Također je pisao o muzici, kosmologiji i logici, dodatno unapređujući oblast nauke tokom Zlatnog doba islama.
Zanimljivost: El-Farabi se smatra prvim muslimanom koji je filozofiju predstavio kao koherentan sistem u islamskom svijetu.
Omar Hajjam
Omar Hajjam bio je persijski pjesnik, matematičar i astronom. Njegova djela, poput Rubaija, poznata su po svojim filozofskim uvidima i ljepoti. Također je značajno doprinio razvoju matematike i astronomije. Bio je to upravo njegov rad u kojem je izračunao trajanje solarne godine s nevjerojatnom preciznošću i tačnošću, nakon čega je dizajnirao Dželali, solarni kalendar s preciznim ciklusom interkalacije od 33 godine. Ovaj kalendar pružio je temelje za persijski kalendar koji se koristi i danas, gotovo milenijum kasnije!
El-Hindi
El-Hindi je bio filozof, matematičar i muzičar. Smatra se jednim od prvih islamskih filozofa i poznat je po svojim radovima iz oblasti metafizike, etike i teologije. Također je značajno doprinio matematici, posebno u oblasti kriptografije – pionir za sve koji se bave tehnologijom – i teoriji muzike. Njegovo djelo O prvoj filozofiji postavilo je temelje za integraciju islamske filozofije s aristotelizmom.
Ovo je samo nekoliko velikih imena koji su oblikovali nas svijet. Njihov rad i doprinosi ne samo da su promijenili tok historije, već nastavljaju utjecati na naš svakodnevni život.
Izvor: Tarteel
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba
