Do jeftinog bicikla zahvaljujući zločinu nad Ujgurima

201809asia_china_photo6

Zamislite hipotetičku situaciju u kojoj naši dijasporci u Zapadnoj Evropi, devedesetih godina, u nastojanju da uštede nešto para za odmor, kupuju jeftine cipele proizvedene u radnom logoru negdje u genocidnoj tvorevini. Radna snaga: Bošnjaci koji nisu htjeli napustiti svoja ognjišta.

O moralnosti kupovine robe, koja je nastala na tuđoj patnji, ne bi trebalo biti polemike, upitna je samo naša spremnost da tu moralnost implementiramo. Jedan muslimanski narod naročito mnogo ispašta zbog rada u radnim logorima, koji su u isto vrijeme fabrike ispiranja mozga – Ujguri. Prema pisanju Guardiana, praktično svaki peti proizvod od pamuka u svijetu je povezan s prisilnim radom Ujgura. Kina je najveći svjetski proizvođač pamuka, a 84% kineskog pamuka se proizvodi u Istočnom Turkistanu (domovina Ujgura). Među najpoznatijim brendovima koji od toga profitiraju su ujedno i najskuplji, maksimalizacija profita ovdje ne može biti ekstremnija: Gap, C&A, Adidas, Muji, Tommy Hilfiger, Calvin Klein….

Među najpoznatije autoproizvođače, koji profitiraju od prisilnog rada Ujgura spadaju Tesla, Toyota, Volkswagen, General Motors, BYD…

Najnoviji član porodice bezskrupuloznih kompanija, koje gomilaju svoje bogatstvo na osnovu patnje ovog ugroženog muslimanskog naroda jeste Decathlon, francuska kompanija sportske opreme, poznata po svojim jeftinim proizvodima. Decathlon je u međuvremenu postao multimiljarderska kompanija s profitom od 931 miliona eura u 2023. godini. Posjeduje preko 1.700 filijala u 72 države. U Bosni trenutno nema filijala, najbliže su one u Hrvatskoj.

Zajednička istraživanja francuske investigativne platforme Disclose, francuskog TV kanala Cash Investigation i neprofitnog investigativnog portala Follow The Money otkrili su na osnovu brojnih internih dokumenata Decathlona, koje im je jedan njegov radnik učinio dostupnim, njihovu značajnu povezanost s ugnjetavanjem Ujgura. Osim toga, novinari su tajno infiltrirali fabrike i tamo obavili intervjue s radnicima.

Da li su bivši reis Mustafa Cerić i predsjednik Mešihata IZ u Srbiji Mevlud Dudić također imali svoje tajne istražitelje u logorima rada i ispiranja mozga u Kini, kada su ovaj dio svijeta posjetili 2023. godine, nije poznato. Pretpostavljam, međutim, da će Cerić imati već neki razlog zašto je “pohvalio kinesku politiku borbe protiv terorizma i deradikalizacije za postizanje mira i sklada u regiji.”

Ukoliko je ta politika zaista tako pohvalna, zašto je ne uvesti i u Bosni?

S druge strane, i mi sami sebe možemo zapitati, da li nam je jeftin ruksak važniji od patnje naroda u Istočnom Turkmenistanu, koji biva ugnjetavan samo zato što kaže da je njegov Gospodar Allah…

Halil Senusija