Bill Clinton: Putin je žrtvovao posadu podmornice Kursk
IslamBosna.ba – Bivši američki predsjednik Bill Clinton optužio je Vladimira Putina da je namjerno usporavao međunarodne spasilačke napore nakon potonuća ruske nuklearne podmornice Kursk 2000. godine, kako bi zaštitio osjetljive nuklearne tajne Rusije. Ove tvrdnje iznio je u dokumentarnom filmu Kursk: 10 dana koja su oblikovala Putina, koji će biti emitovan na Sky History kanalu.
Podmornica Kursk potonula je 12. augusta 2000. godine, svega tri mjeseca nakon što je Vladimir Putin preuzeo dužnost predsjednika Rusije. Do eksplozije na podmornici došlo je uslijed curenja vodikovog peroksida koji je reagovao s katalizatorom, što je izazvalo kvar na torpedu tipa 65-76A u prednjem dijelu podmornice. Druga eksplozija dodatno je oštetila plovilo i započela njegovu propast.
Uprkos brojnim ponudama za međunarodnu pomoć, Putin je odbijao svaku vrstu intervencije punih pet dana. Tek 16. augusta izjavio je da ruska mornarica čini sve što je u njenoj moći kako bi spasila posadu, iako su, prema informacijama nezavisnog ruskog medija Meduza, nadležni već 14. augusta znali da među preživjelima nema nade. Pretpostavlja se da je najmanje 23 mornara preživjelo početne eksplozije, ali su ostali zarobljeni u olupini.
Na sastanku s ruskim pravoslavnim sveštenstvom 20. augusta, Putin je izjavio: „Učinit ćemo sve što je u našoj moći do posljednjeg trenutka kako bismo spasili sve koji mogu biti spašeni. Borit ćemo se za svaki život i nadati se najboljem.”
Clinton tvrdi da je Putin svjesno odbijao pomoć kako bi spriječio pristup stranim stručnjacima, jer je postojao rizik da bi oni mogli otkriti povjerljive detalje o ruskoj nuklearnoj tehnologiji.
„Putin je znao da, ako bismo mi ušli u olupinu, otkrili bismo stvari koje se ne mogu zaboraviti o njihovoj tehnologiji,“ rekao je Clinton, a prenosi The Times of London.
Bivši američki predsjednik nije pružio konkretne dokaze za svoje tvrdnje, ali je istakao da je vjerovao u mogućnost transformacije Rusije u demokratskiju državu nakon Hladnog rata. No, ubrzo je shvatio da Putin ima potpuno drugačije planove.
„Mislio sam da ima ogroman potencijal da vodi Rusiju ka otvorenijem i povezanijem svijetu. Ali on to nije učinio.“
Prema deklasifikovanim transkriptima razgovora iz Clintonove predsjedničke biblioteke, Putin je u septembru 2000. godine u New Yorku rekao Clintonu:
„Osjećali smo se nemoćno tokom cijele ove tragedije. Sada izgleda da su svi članovi posade umrli u roku od 60 do 90 sekundi. Nismo mogli reći njihovim porodicama, ali rupa široka oko dva metra prodrla je u trup i poplavila prva tri odjeljenja podmornice. Nisam siguran kako ćemo uopće izvući tijela.“ „U tim vodama ima mnogo bakalara. Možda na kostima više neće biti mesa.“
Tragedija Kurska predstavljala je jedan od prvih velikih testova za Putina kao predsjednika. Njegovo oklijevanje da prihvati međunarodnu pomoć i način na koji je komunicirao s javnošću izazvali su ogorčenje, kako u Rusiji, tako i u inostranstvu. Kritičari smatraju da je upravo način na koji je upravljao ovom krizom oblikovao njegovu kasniju političku strategiju – zatvorenost, nepovjerenje prema Zapadu i snažnu kontrolu nad državnim informacijama.
Dokumentarni film Kursk: 10 dana koja su oblikovala Putina, u produkciji HiddenLight kompanije u suvlasništvu Hillary i Chelsea Clinton, donosi novu perspektivu na ovaj događaj koji i nakon skoro 25 godina ostaje simbol netransparentnosti i političkog pragmatizma ruske vlasti.
IslamBosna.ba
