IslamBosna.ba- Pakistanski premijer Imran Kan upozorio je u četvrtak ujutro na mogućnost novog masakra i etničkog čišćenja muslimana u Kašmiru, poput onog koji se dogodio prije 24 godine u Srebrenici.
“Zar će svijet tiho posmatrati još jedan masakr i etničko čišćenje muslimana u Kašmiru okupiranom od Indije poput onog koji se dogodio u Srebrenici?“, upitao se Kan na Twitteru i dodao:
“Želim upozoriti međunarodnu zajednicu da ako dozvoli da se to dogodi, to će imati ozbiljne posljedice i izazvaće reakcije u muslimanskom svijetu koje će pokrenuti radikalizaciju i cikluse nasilja.“
Will world silently witness another Srebrenica-type massacre & ethnic cleansing of Muslims in IOK? I want to warn international community if it allows this to happen, it will have severe repercussions & reactions in the Muslim world setting off radicalisation & cycles of violence
— Imran Khan (@ImranKhanPTI) August 15, 2019
Premijer Pakistana je zacrnio svoju profilnu fotografiju na Twitteru nakon najave svoje vlade da će Dan nezavisnosti Indije smatrati Crnim danom te je optužio premijera Indije, Narenda Modija da ponavlja primjer smrtonosnih nereda u Gudžaratu iz 2002. godine kada je ubijeno više od hiljadu osoba, većinom muslimana. U to vrijeme Modi je bio na čelu vlade provincije Gudžarat.
On je napomenuo da u Kašmiru već 12 dana je uveden policijski sat, poslate su dodatne vojne jedinice na već okupiranu teritoriju kao i siledžije RSS-a (nap. Raštrije Svajamsevak Sang, najveće i najstarije Hindu nacionalističke grupe) te da vlada potpuni prekid komunikacije.
Napetost između dva nuklearna rivala se pojačala nakon kontraverznog poteza Indije kojim je oduzeta ograničena autonomija prelijepe doline.
Stanovnici Kašmira strahuju da je ovaj korak usmjeren na promjenu demografije regije sa muslimanskom većinom i njezinog kulturnog identiteta.
Indija navodi da je prekid komunikacije, hapšenja te raspoređivanje vojske preduzeto kao mjera predostrožnosti kako bi se spriječilo nasilje u regiji.
Indija je Ustavom garantovala Kašmiru kako može u određenim oblastima usvajati i vlastite zakone koji će vrijediti samo na tom području, što je sada ukinuto. Član 370. omogućavao je toj regiji vlastiti ustav, zasebnu zastavu i nezavisnost o svim pitanjima osim vanjskih poslova, odbrane i komunikacija. Posebnim statusom bila je zabranjena kupovina zemljišta za osobe koje nisu iz Kašmira ili Džamua. Isto tako, stanovnici tih pokrajina su bili u prednosti kod zapošljavanja kao učitelji u školama ili u drugim javnim službama. Razlog je u svemu tome bio isti: pokrajinska vlada je strahovala kako bi inače bila preplavljena ljudima iz drugih dijelova Indije što bi onda i promijenilo strukturu stanovništva.
Himalajska regija Kašmira je podijeljena između Indije, Pakistana i Kine, Indija kontroliše oko 45 posto Kašmira, Pakistan oko 35, a Kina 20 posto, dok Pakistan i Indija tvrde da je regija njihova u potpunosti.
Vijeće sigurnosti UN-a je 1949. godine naložio i održavanje referenduma na Kašmiru gdje bi se stanovnici odlučili kojoj državi žele pripadati – ali takav referendum nije održan sve do današnjih dana uz bezbroj objašnjenja o razlogu. Vijeće sigurnosti nizom rezolucija predviđa da se status Kašmira riješi voljom tamošnjeg naroda i da se ta regija demilitarizira. Takav scenarij zagovara i Pakistan, ali ne i Indija
Otkako je 1947. godine Kašmir podijeljen, dvije zemlje su vodile tri rata, 1948., 1965. i 1971., od kojih su dva bila zbog Kašmira.
Prema nekoliko grupa za ljudska prava od 1989. godine na hiljade osoba je ubijeno u regiji.
IslamBosna.ba