Izdavanje fetvi pod državnim patronatom u Saudijskoj Arabiji

IslamBosna.ba- Dana 21. marta, aktivista Mustafa el-Hasan je pušten iz zatvora, nakon što je od septembra 2017. godine proizvoljno pritvoren sa nekoliko drugih intelektualaca i javnih ličnosti koje su pozivale na vjerske i političke reforme. Hapšenja su izgleda bila usmjerena na umjerene vjerske ličnosti koje su zagovarale demokratske promjene i prijetile da prekinu državni monopol nad vjerskim diskursom, koji je očvrsnuo kada je 2010. godine rahmetli kralj Abdullah bin Abdulaziz Alu Saud izdao kraljevski ukaz kojim je državno sponzorirano Vijeće visoke uleme postalo jedino tijelo kojem je dozvoljeno da izdaje javne fetve. Monopoliziranjem izdavanja fetvi, država- koja je navodno htjela zaštititi saudijsko društvo od nekvalificirane ili ekstremne uleme-  je ukinula ‘slobodu izdavanja fetvi’ što bi inače dovelo do različitih tumačenja i do toga da građani procjenjuju vrijednost i legitimnost svake fetve.

Ukazom iz 2010. godine također je uvedena trenutna faza saudijske državne politike izdavanja fetvi ograničavanjem i diktiranjem sadržaja fetvi koje izdaje Vijeće kako bi promovirali ciljeve države. Ovaj monopol nad fetvama je naročito postao vidljiv u reakciji na poziv zagovornika ženskih prava za slobodu kretanja, kao i u kampanji poziva na omogućavanje ženama da voze automobile. Nakon višedecenijskih napora saudijskih aktivista, 26. septembra 2017. godine, kraljevim ukazom ženama je dato pravo da voze automobile. Riječi ukaza su bile naročito upadljive: “Mi… na osnovu stava većine članova Vijeća visoke uleme dozvoljeno je ženama da voze automobile”. Ovaj ukaz se poziva na fetvu, koju je državno sponzorirano Vijeće visoke uleme izdalo u izričitu svrhu davanja ukazu pravne osnove za dozvoljavanje ženama da voze, ali se to kasnije nije objavilo.

Ova neobjavljena fetva ne daje iskrenu, iznenadnu promjenu mišljenja, već pokazuje drsku manipulaciju države vjerskim institucijama. Više od 30 godina, državno sponzorirane fetve koje je objavio Stalni komitet za naučna istraživanja i izdavanje fetvi (El-Ledžnetu-d-da’imetu li-l-buhusi-l-‘ilmijjeti ve-l-ifta’), pododbor Vijeća visoke uleme, upozoravalo je protiv dozvoljavanja ženama da voze automobile, miješanja sa muškarcima ili otkrivanja njihovih lica. Salih el-Fevzan, utjecajni član Vijeća visoke uleme, nije samo upozoravao na žene koje voze automobile, već i protiv žena koje voze motocile, a veliki muftija Abduaziz Alu Šejh, je također rekao da mahane dozvoljavanja ženama da voze automobile premašuju prednosti. Država je naročito uspjela da spriječi ukorijenjeno suprotstavljanje dozvoljavanje ženama da voze dajući dojam da su promijenili mišljenje, a ne da slijede drugačiji stav države. Ukaz je oprezno napisan kako se ne bi povezao sa nedržavnim akterima i, što je još važnije, da ne pripiše zasluge građanskim aktivistima i feministima koji su se decenijama borili za prava žena. Pozivajući se na Vijeće visoke uleme i njihovu fetvu, država je ukazu dala vjerski legitimitet i dopustila mu da se predstavi promjenu kao kraljevsku darežljivost.

U drugim slučajevima, država toleriše bilo koju neobičnu ili ekstremnu fetvu Vijeća jer država ovisi od ove visoke uleme u pitanju legitimiteta. Godine 2017., veliki muftija je izdao više od osam fetvi i saopćenja u kojima upozorava na neposluh legitimnom vladaru (što znači kralju) i dersio je o vrlinama odanosti sadašnjom vladaru- dodatno pojačavajući vjersku vjerodostojnost monarhije. U jednoj takvoj fetvi iz marta 2016., veliki muftija Abdulaziz Alu Šejh je kazao da je obaveza vjernika da voli vladara, da ga brani i ne vrijeđa. Svaka fetva ili saopćenje je bilo prilagodljivo i u stanju da se prilagodi promjenama u političkoj hijerarhiji. Kada je u martu 2014. godine, Mukrin bin Abdulaziz imenovan za prijestolonasljednika, poslušnost vladaru je značila izjavljivanje odanosti njemu, ali u januaru 2015. ona je značila izjavljivanje odanosti Muhammedu bin Najifu kao prijestolonasljedniku. A od juna 2017. godine, ove fetve se odnose na Muhammeda bin Selmana. Usprkos ovim političkim promjenama u protekle četiri godine, Vijeće visoke uleme je koristilo iste kur’anske ajete i hadise u svojim redovnim fetvama potičući odanost prijestolonasljedniku.

Državni monopol nad islamskim zakonom također sprječava izdavanje fetvi neovisnih muftija koji zagovaraju umjereniji i demokratski prihvatljiva tumačenja islama. Neovisni učenjak i bivši sudija Sulejman er-Rešidi, suosnivač Saudijskog udruženja za građanska i politička prava, je uhapšen u novembru 2017. godine nakon što objavio fetvu o pravu okupljanja i islamskim osnovama za ljudska prava i slobode. Isto tako, istaknuti učenjak i neovisni muftija Selman el-Auda je uhapšen u septembru 2017. godine uslijed obračuna države sa disidentima. El-Auda je naročito poznat po potpisivanju i promovisanju peticije iz 2011. godine koja je zahtijevala izbore, krivično gonjenje korupcije, zaštitu građanskih sloboda i oslobađanje zatvorenika koji su proizvoljno zatvoreni i držani bez suđenja. Ipak, Vijeće visoke uleme se više angažiralo u opravdavanju statusa quo, bez obzira na vjerske principe. Uloga Vijeća je često bila da prenese poruku države u obliku klasičnih fetvi, na primjer zabrana i upozorenje na javne demonstracije i ‘devijantne političke stranke’ iz 2017. godine. Ali, sve veća instrumentalizacija Vijeća od strane države slabi njegovu ulogu i legitimitet.

Ukoliko je pravi cilj Vijeća sprječavanje ekstremističkih i vjerski netačnih fetvi, dobar početak bi bio s jednim od njegovih istaknutih članova, Salih el-Luhejdan, poznat po tome što je 2008. godine izdao  fetvu u kojoj poziva na izricanje smrtne kazne vlasnicima TV kanala koje ‘kvare saudijsko društvo”. Godine 2017., njegov kolega iz Vijeća, Salih el-Fevzan je objavio da svi koji sumnjaju u to da su šije nevjernici jesu sami nevjernici. Još neobičnije, 2014. godine, El-Fevzan je tvrdio da su ‘švedski stolovi‘ zabranjeni u islamu. Budući da država ovisi o ovakvim vjerskim ličnostima i njihovim diskursima u legitimiziranju svoje moći, ona toleriše takav ekstremizam sve dok ne prijeti potkopavanju lojalnosti vladaru. U borbi države protiv izdavanja fetvi koje nije odobrila se manje radi o sprječavanju ekstremizma od ograničavanja neovisnih reformističkih glasova koji bi mogli izvršiti pritisak na državu da izvrši političke reforme i omogući veće individualne slobode.

Gušenje umjerenog neovisnog islamskog diskursa je možda uspjelo ušutkivanjem demokratskih islamskih glasova u Saudijskoj Arabiji, ali će također stvoriti vakum za manje umjeren diskurs kojeg država pokazuje da toleriše.

Napisao: Abdullah el-Auda,

Prijevod i obrada: IslamBosna.ba

**** Abdullah je sin poznatog saudijskog alima Selmana el-Aude, trenutno postdoktorski istraživač na području Islamskog prava i civilizacije na Pravnom fakultetu Yale univerziteta u SAD–u