Turska je osujetila državni udar u Kataru kojeg su pokušale izvršiti S. Arabija i UAE

IslamBosna.ba- Saudijska Arabija, Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Bahrein i Jemen su u junu 2017. godine objavili da prekidaju diplomatske odnose sa Katarom, optužujući Dohu da podržava terorizam, optužbe koje Katar negira. Također su nametnuli kopnenu, pomorsku i zračnu blokadu zemlje, što je izazvalo najveću diplomatsku krizu posljednjih godina.

Međutim, kasnije je otkriveno da kriza u Zaljevu nije bila ograničena samo na blokadu i da su Saudijska Arabija i UAE željele izvršiti udar na emira Katara, Temima bin Hameda Alu Sanija i zamijeniti ga njegovim rođakom koji živi u Londonu. Turske jedinice su čuvale palatu emira Katara i spriječile državni udar.

Mehmet Adžet, kolumnista dnevnog lista Jeni Šefek, otkrio je za turski magazin Gerçek Hayat detalje pokušaja državnog udara u Kataru kojeg je 5. juna osujetila Turska:

Objasnit ću situaciju u palati emira Šejha Temima na dan izbijanja krize u Zaljevu, 5. juna i ključnu ulogu Turske.

U takvoj važnoj ulozi bez kritične intervencije toga dana, sve bi bilo drugačije, a historija regiona bi bila drugačije zapisana.

Da onda počnem.

Jedno pitanje nam je omogućilo da dođemo do vijesti.

Upitao sam ključnu ličnost u kabinetu:

“Da li je Turska bila glavni cilj u pitanju Katara?”

Da li su oni zapravo mislili na Tursku?

Moj izvor je kazao: “Ne bismo trebali o tome mnogo detaljisati”, i onda je dodao:

“Oni (Saudijska Arabija) su kazali Sjedinjenim Državama da imaju sporazum s njima vrijedan 350 milijardi dolara. “Podržite me. Zamijenimo emira u Kataru”, kazali su oni. To je bilo upravo tako. Pošto gospodin Erdoan nije ovo dozvolio, njihov plan je propao”.

“Pošto gospodin Erdoan nije ovo dozvolio…”. Obratite pažnju na ovo.

Svi znaju šta je naš predsjednik uradio tokom ovog procesa, barem dio koji je objavljen.

On je izjavio da je stao uz emira Katara, nazvao ga je 5. juna da bi mu izrazio svoju podršku, poslao je avionima pomoć u hrani i bio zauzet međunarodnim telefoniranjem…

Znamo da je predsjednik Erdoan od 5. juna radio te stvari.

Ali ova fraza ‘nije dozvolio’…

Da li se dogodilo nešto drugo što nam nije poznato?

Šta nije dozvolio?

Turske specijalne snage u palati emira Katara

Nekoliko dana nakon mog sastanka sa članom kabineta (vlade), u razgovorima sa zvaničnicima Katara tokom sastanaka, spomenula se velika herojska priča o Turskoj i Tajjipu Erdoanu koja je došla do mojih ušiju.

Ono što je rečeno nakostriješilo je moju kosu.

Prema izvještaju, u noći 5. juna, dan nakon što je kriza u Kataru počela, turske specijalne jedinice zaštitile su emira Katara, šejha Temima bin Hameda Alu Sanija, od pokušaja državnog udara.

Informacije koje smo dobili su sljedeće:

“Blagovoremeno raspoređene izabrane turske jedinice u palati obezbjeđivale su emirovu palatu i sačuvale šejha Temima od iznenadnog napada i pokušaja državnog udara.

Specijalne jedince Saudijske Arabije i Emirata su tada bile prisiljene da se vrate na pola puta dok su namjeravale da postave na vlast emirovog rođaka iz Londona”.

Da li je istina ovo što je rečeno?

Da li je specijano obučeni turski tim stvarno spasio emira Katara tokom pokušaja državnog udara?

Iako sam imao povjerenje u svoj izvor koji je operativno kvalifikovan, još uvijek mi je bila potrebna potvrda zbog činjenice da se radi o jako važnom pitanju.

Znao sam gdje da se obratim za potvrdu.

Visoko rangirani zvaničnik vlade koji je prisustvovao većini sastanaka u Ankari na kojima su se donosile važne odluke.

Turska specijalna jedinca od 200 vojnika u Kataru

Izvještaji su tačni.

U noći 5. juna, skoro 200 specijalno obučenih turskih vojnika, koji su bili raspoređeni u regiji/ zemljama u blizini Katara, su mobilisani po naređenju Ankare.

Cilj je bila palata emira Katara.

Naredba je bila da se spriječi eventualni pokušaj državnog udara tokom noći koju bi jedna zemlja ili zemlje mogle izvršiti protiv emira, i obezbjediti sigurnost njemu i njegovoj palati.

Misija je uspješno završena.

U međuvremenu, specijalno obučene jedince Saudijske Arabije i UAE su preduzele mjere za istu metu.

Spekulisalo se da su već krenuli.

Ali njihov cilj je bio suprotan od onog kojeg su imali turski vojnici.

Oni su željeli da uđu u palatu, neutrališu i sruše emira i izvrše državni udar.

Ali turske jedinice su ranije djelovale.

Specijalno opremljene jedinice su stigle na vrijeme u palatu i osigurale bezbjednost emira.

Stoga, specijalne jedinice Saudijske Arabije i UAE nisu uspjele da izvrše državni udar na šejha Temima bin Hameda Alu Sanija.

Sada, riječi člana kabineta imaju smisla.

“Pošto gospodin Erdoan nije ovo dozvolio, njihov plan je propao”.

Avioni u pripravnosti

Došli smo do još jednog vitalnog podatka od autoritativne ličnosti u pokušaju da potvrdimo događaje u palati emira Katara.

Te noći avioni Turskih oružanih snaga, s uključenim motorima, su bili u stanju pripravnosti da djeluju u slučaju da dođe do razvoja situacije.

Da je bilo potrebno avioni bi poletjeli i krenuli ka Kataru da ispune misiju koju su dobili.

Međutim, to nije bilo potrebno jer je kopnena operacija postigla svoj cilj.

Zahtjevi koje je emir Katara uputio predsjedniku Erdoanu

Sada možemo postaviti drugo pitanje: Kako je došlo do ideje da specijalne turske jedinice sačuvaju emira Katara od državnog udara?

Najvjerovatnije nakon telefonskog razgovora.

Kriza u Zaljevu je počela 5. juna.

Na čelu sa Saudijskom Arabijom pojedine zemlje Zaljeva i Egipat su iznenada prekinule odnose i nametnule blokadu Kataru.

Nakon što je vijest došla do Ankare, turski predsjednik Redžep Tajjip Erdoan je počeo sa intenzivnim telefonskim pozivima.

Dana 5. juna, među prvima sa kojima je turski predsjednik razgovarao bio je emir Katara.

Tok događaja pokazuje da nakon što je emir objasnio situaciju, on je uputio poseban zahtjev Erdoanu da obezbjedi sigurnost palate.

Sljedeći događaji pokazuju da je emir uputio Erdoanu dva ključna zahtjeva.

Prije nego što Saudijska Arabija i UAE djeluju, Turska mora djelovati i spriječiti ovaj državni udar. To se zapravo dogodilo.

Ankara mora požuriti da turski vojnici budu raspoređeni na dužnost u Kataru. To znamo jer su se događaji razvijali upravo na ovaj način.

Zemlje Zaljeva su imale spisak od 13 zahtjeva kako bi obnovile diplomatske odnose sa Dohom, za koje su im dale rok od deset dana, uključujući zatvaranje turske baze.

Šta mislite zbog čega su to zahtijevale?

Odgovor je vrlo jasan, zar ne?

Oni ne mogu izvršiti državni udar dok je Turska u blizini.

Zbog toga…

Šta se onda dogodilo?

Katar je odbacio ove zahtjeve.

I na kraju ovakvog izvještaja, da li mislite da će emir Katara zatvoriti tursku bazu u Dohi?

Izvor: Jeni Šefek

Prijevod i obrada: IslamBosna.ba