IslamBosna.ba- Nedavne akcije Turske osujetile su izglede za vojnu okupaciju Katara, izjavio je potpredsjednik Svjetske unije islamske uleme (IUMS).
U ekskluzivnom intervjuu za Agenciju Anadolija o aktuelnoj među-arapskoj političkoj krizi, šejh dr. Ahmed er-Rejsuni je opisao nedavne pokušaje izolacije Katara od nekoliko drugih arapskih država kao ‘pretjerivanje’.
Dana 5. juna, pet arapskih zemalja- Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Jemen, naglo su prekinuli diplomatske odnose sa Katarom, optužujući ga za podršku terorizmu.
Mauritanija se ubrzo pridružila ovom savezu, dok je Jordan umanjio svoje diplomatske odnose sa Dohom.
Saudijska Arabija je također zatvorila svoje kopnene granice sa Katarom, geografski izolujući malenu zaljevsku državu.
Katar, sa svoje strane, uporno negira optužbe da podržava terorizam, opisujući nedavne poteze izolacije kao ‘neopravdane’.
Er-Rejsuni, sa svoje strane, kaže da zemlje koje su trenutno udružene protiv Katara ‘žele da ušutkaju svu opoziciju’ njihovim regionalnim politikama.
“Oni žele da ušutkaju sve svoje kritičare i sve prave opozicione pokrete u regiji”, tvrdi on.
Šejh je dodao da pojedine zemlje koje sada pokušavaju da izoluju Katar su imale snagu da dodatno izvrše veći pritisak na ovu oslabljenu zemlju Zaljeva.
“Katar je mogao biti okupiran, naročito od UAE ili Saudijske Arabije”, kazao je on, dodajući da je brzi odgovor Turske na krizu ‘eliminisao tu mogućnost od samog početka”.
Er-Rejsuni je istakao da Turska ne samo da je podržala Katar u ovim sadašnjim teškim okolnostima, već obično stoji protiv ugnjetavanja i nepravednih embarga.
On je naveo ‘duboke veze’ između Turske i Katara, rekavši da su te veze ukorijenjene u historijskom odnosu između Osmanskog carstva i katarske vladajuće porodice Alu Sani.
Er-Rejsuni je također kazao da postojeća kriza u među-arapskim odnosima nije puno utjecala na stanovništvo Katara, ali je kazao da će ostaviti utjecaj na šest zemalja članica Vijeća za saradnju Zaljeva (GCC) kao ‘rana kojoj će trebati dugo vremena da zaraste”.
“Vijeće za saradnju Zaljeva je duboko polarizovano između Omana, Katara i Kuvajta na jednoj strani i Saudijske Arabije, UAE i Bahreina na drugoj”, kazao je on, dodajući da čak iako se dvije strane pomire, efekti ove faze bi se mogli zadržati dugi niz godina.
Er-Rejsuni, koji dolazi iz Maroka, opisao je stav Rabata na krizu kao ‘opreznu, pravednu i časnu”.
Ranije ove sedmice, vlada Maroka je ponovila poziv za rješavanje krize kroz dijalog, izražavajući svoju podršku naporima koje preduzima emir Kuvajta kao posrednik.
IslamBosna.ba