Više osoba povrijeđeno nakon upada izraelskih snaga u Mesdžidul Aksu
IslamBosna.ba– Izraelske snage su upale u kompleks Mesdžidul Akse rano u nedjelju ujutro ispaljujući šok bombe i gumirane čelične metke na vjernike pokušavajući na taj način da osiguraju pristup desničarskim Jevrejima koji su taj dan namjeravali da posjete kompleks kako bi obilježili jevrejski post, navode očevici.
Na desetine Palestinaca je pogođeno gumenim mecima i pretrpjeli su prekomjerno udisanje suzavaca dok su izraelski policajci napadali vjernike suzavcem, šipkama i kundacima.
Policajci su ušli u kompleks kroz tri kapije i sukobili se sa vjernicima, navode očevici, a zatim su lancima zaključali kapije.
Palestinsko obezbjeđenje kompleksa je napadnuto i onemogućeno im je kretanje u kompleksu.
Desničarski Jevreji su onda počeli grupno da ulaze u kompleks kroz Marokansku kapiju.
Izraelski ministar poljoprivrede, Uri Ariel, se navodno nalazio među desničarima koji su ušli u kompleks pod jakom policijskom pratnjom. Ariel je član ultradesničarkse stranke Naftali Benneta, Jevrejski dom.
Jevreji danas obilježavaju Tiša B’Av, godišnji jevrejski post kojm se obilježava uništenje Prvog i Drugog jevrejskog hrama. A post se smatra najtužnijim danom u jevrejskom kaledaru pa se tako Tiša B’Av smatra danom žalosti i pokajanja.
Ranije jutros izraelske snage su nametnule stroga ograničenja na ulazak Palestinaca u kompleks.
Očevici navode da su u zoru izraelske snage dozvolile samo ženama i muškarcima preko 50 godina ulazak u kompleks. Nakon 6:30 svim Palestincima je zabranjen ulaz.
U posljednjih nekoliko dana u porastu su tenzije nakon što je nekoliko jevrejskih organizacija pozvalo da kompleks bude otvoren Jevrejima sedmicu dana nakon TIša B’Ava, a postoje nepotvrđeni izvještaji da Izrael pregovora o ponovnom otvaranju kompleksa za nemuslimane.
Mesdžidul-haram u Meki prvi je vakuf – zemlja svih muslimana na Zemlji, a nakon njega dolazi Bejtul-makdis ili Mesdžidul Aksa, koji je drugi po redu vakuf muslimana na Zemlji, što potvrđuje hadis koji prenosi Ebu Zerr, .a., a u kojem kaže: “Upitao sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: ‘Koji je mesdžid prvi sagrađen na Zemlji?’, a on je rekao: ‘Mesdžidul-haram.’ Upitao sam: ‘A nakon njega?’ Rekao je: ‘Mesdžidul Aksa.’ ‘Koliko je vremena prošlo između njihove gradnje?’, opet sam upitao, a on je odgovorio: ‘Četrdeset godina.’” (Muttefekun alejhi)
Najveće džamije i bogomolje u islamu jesu tri poznate džamije (mesdžidi) u svrhu čijeg je posjećivanja dozvoljeno poduzimati posebna putovanja, a to su: Mesdžidul-haram, zatim Poslanikova džamija, pa Mesdžidul-aksa. Mesdžidul-aksa, što znači Najudaljeniji mesdžid, nazvan je tako zato što je najudaljeniji od Mesdžidul-harama u Meki.
Mesdžidul-haram i Mesdžidul Aksa dvije su Allahove kuće koji su uvakufljeni od Adema, a.s., do Sudnjega dana, odnosno, učinjeni vlasništvom svih muslimana da na njima Allahu čine ibadet. Ove tri spomenute džamije ni u kojem slučaju nije dozvoljeno premještati sa mjesta na kojima su izgrađene i podignute, što je njihova posebna odlika i specifičnost, po čemu se razlikuju od svih drugih džamija i vakufa. Jedan od razloga ove zabrane ogleda se u tome što se sva vrijednost ovih džamija veže za mjesto na kojem su sagrađene, a ne za samu građevinu. Tako, ako bi, ne dao Allah, došlo do njihovog rušenja, pretvaranja u objekte druge namjene ili okupiranja od neprijatelja, propisi koji su za njih vezani ostaju da važe za zemlju na kojoj su bili izgrađeni. Muslimani su dužni da te zemlje vrate i objekte dovedu ih u prvobitno stanje, tj. da budu Allahove kuće i vakuf muslimana na kojemu će činiti ibadet Allahu.
IslamBosna.ba
