‘Najstariji’ Kur’an pronađen u Birminghamu
IslamBosna.ba- Na Univerzitetu u Birminghamu pronađeni su najstariji dijelovi Kur’ana, koji je napisan najkasnije 20 godina nakon smrti Poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Drevni fragmenti su stari gotovo 1.400 godina i vjerovatno ih je pisao jedan od ashaba, moguće čak i pod nadzorom samog Poslanika, s.a.v.s. Uprkos što je tako star, nakon ispitivanja utvrđeno je da je identičan Kur’anu kojeg imamo danas. Jer zaista Allah, s.v.t., je rekao: Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti! (El-Hidžr, 9)
Drevni Kur’an je dio Mingana kolekcije koju sačinjava zbirka arapskih rukopisa prikupljenih u 1920.-tim godinama i do sada se nije znala njegova starost. Ovu kolekciju je finansirao Edward Cardbury.
Radiokarbonsko ispitivanje pronašlo je da je rukopis star najmanje 1.370 godina.
Stranice muslimanskog svetog teksta nalaze se u univerzitetskoj biblioteci gotovo jedan vijek, a stručnjak za ovakve rukopise dr. Muhammed Isa Waley, kaže da će ovo ‘uzbudljivo otkriće’ donijeti radost muslimanima.
Kada su doktori istraživači pažljivije pregledali ove stranice odlučili su da se izvrši test radiokabonzacije kako bi se utvrdila starost i rezultati su bili ‘zapanjujući’.
Susan Worrall, direktorka univerzitetske specijalne kolekcije, je kazala da istraživači ni u ‘najluđim snovima’ nisu očekivali da Kur’an bude ovako star.
“Otkriće jednog od najstarijih fragmenata Kur’na na cijelom svijetu je bilo fantastično uzbudljivo”.
Ispitivanja koje je sproveo Oksfordski univerzitet pokazala su da su fragmenti, ispisani na ovčjoj ili kozjoj koži, među najstarijim sačuvanim primjercima Kur’ana.
Ova ispitivanja pružaju niz datuma i pokazuju da, sa vjerovatnoćom većom od 95 posto, pergament datira između 568. i 645. godine
“Mogli bi nas odvesti natrag u vrijeme stvarnog osnivanja islama”, kazao je David Thomas, univerzitetski profesor kršćanstva i islama.
“Prema muslimanskoj tradiciji, Poslanik Muhammed je primao objavu Kur’ana, između 610. i 632. godine”.
Prof. Thomas kaže da bi utvrđivanje datuma folija iz Birminghama značilo da je sasvim moguće da je osoba koja ih je napisala živjela za vrijeme Poslanika Muhammeda.
“Osoba koja ih je zapravo pisala možda je poznavala Poslanika Muhammeda. Vjerovatno ga je vidio, možda ga je čuo, možda ga je poznavao, i to je zaista dobra pomisao”, kaže on.
Prof. Thomas kaže da su neke od sura Kur’ana zapisivane na pergamentu, kamenu, palminom lišću ili lopaticama deva, a da je konačna verzija, prikupljena u obliku knjige, završena oko 650. godine.
On kaže da ‘dijelovi Kur’ana koji su zapisani na ovom pergamentu, sa stepenom pouzdanosti, mogu datirati za manje od dva desetljeća nakon smrti Poslanika Muhammeda”.
“Ovi odlomci su u obliku koji je jako istovjetan obliku Kur’ana kojeg imamo danas, što podržava stav da je tekst prošao malo ili bez ikakvih promjena i da može datirati iz vremena za kada se vjeruje da je objavljen”.
Pergamenti svete knjige su napisani hidžazi pismom, odnosno stilom, jednim od najstarijih oblika arapskog pisma.
Dr. Waley, kurator ovakvih rukopisa u Britanskoj biblioteci, kaže da ‘ove dvije folije, na prelijepom i iznenađujuće čitljivom hidžazi rukopisu, gotovo sigurno datiraju iz vremena prve trojice halifa”.
Prva trojica halifa su bili vođe muslimanske zajednice između 632. i 656. godine.
IslamBosna.ba
