IslamBosna.ba– Na danu Bitke na Bedru, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je održao takav govor da je približio Džennet srcima onih što žude za srećom, omrznuo im ostanak među zaljubljenike u dunjaluk, olakšao je smrt i borbu onima što Džennet traže i k’ njemu žude. Tako su nasrnuli na neprijatelje kao da su to osmera džennetskih vrata, opkolili ih kao da se oko Kevser-vrela okreću. Nasrnuli su saseći sve ambicije i želje neprijatelja, gledajući u tome pehare pune, u perivojima džennetskim…
Poslanik, s.a.v.s., je i dan prije Uhuda održao govor, te su heroji odbili zadržati se u Medini, već su krenuli i druge podstakli na put prema Uhudu. U njihovim ušima odzvanjale su riječi hutbe, kao da su zvuci vojnih prethodnica, bajraci odreda i simboli vojnika!
I nakon Poslanikove smrti održavane su veličanstvene hutbe i snažni govori. Ebu Bekr, r.a., je ustao, utješio muslimane u nedaći, umirio njihova srca, zaliječio rane, obrisao suze, ponovo raspalio ambicije i želje, obasjao njihove duše i probudio njihovu svijest.
Govor koji je Ebu Bekr izgovorio, bez ikakvih priprema, zvučao je toliko novo, kao da je iz nepoznatog spušten i odmah prihvaćen, kao da je sa zvijezda sišao i ukrasio osmjehe ljubavi.
Tarik b. Zijad je prešao more i susreo se sa nevjerničkim svijetom, borba se rasplamsala, ali je on postupio poput heroja. Održao je takav govor da je ispunio uši junaka, od njega su zadrhtjela koplja prijatelja. Praćeni ehom tih riječi i plašljivi su krenuli, dok je Tarik i dalje govorio i poput groma tresao. Borbeni redovi su polako napredovali, tjelesa su padala i stropoštala se, a smrt je zapljuskivala sa svih strana. Muslimanska vojska, praćena ehom Tarikovog govora kucala je na vrata pobjede, oglasilo se zvono trijumfa, najavljujući propast neprijatelja.
Kada bi Alija b. Ebi Talib r.a., držao govor, provrlo bi vrelo jasnoće i upute, njegov govor obuzimao je ljudske duše i plijenio njihova srca, lomeći tako sve barijere pred svojom rječitošću.
Svaki svoj govor održao je iz svog nadahnuća, i svaki je bio posebna slika ljepote, izraz veličine i vrhunac rječitosti. Alija Ebul-Hasan – to je rječitost, rječitost – to je Alija!
Ibn Dževzi je znao savjetovati ljude i na njegovim predavanjima se uvijek doživljavala neobična i posebna slika… njegove riječi su činile da ljudska srca i duše trepere, kao da nisu na svome mjestu, da suze liju na sve strane, da se čovjek izgubi u masi kojoj prisustvuje… na svakoj strani čuli su se krici pokajnika, dozivanja griješnika… jedan je ostajao bez svijesti, drugi se podčinio snažnim riječima vaza, što su šibale poput biča.
Nemoj zaboraviti da podijeliš hair!
Autor: Aid el-Karni
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba