IslamBosna.ba- Nacrt zakona koji bi zabranio osobama u Mijanmaru da mijenjaju vjeru bez odobrenja vlade podnešen je pred Parlament što je izazvalo brojne kritike i osude grupa za ljudska prava.
Nacrt je prvi od četiri nacrta zakona koji su predložili radikalni monasi koji tvrde da djeluju kao bi zaštitili budizam i potakli mir među vjerama.
Međutim, ženske organizacije i druge grupe za zaštitu ljudskih prava, navode da je skup predloženih zakona, od kojih jedan ograničava
međuvjerske brakove, predstavlja napad na ravnopravnost polova i da će pružiti pravnu podlogu za nacionalnu kampanju mržnje protiv Rohinja muslimana.
U Mijanmaru je često vjersko nasilje od kad je zemlja počela izlaziti iz vojne diktature. U napadima, neproporcionalno usmjerenim na muslimane, ubijene su na desetine a raseljene na hiljade osoba.
Nacrt zakona koji se sada nalazi pred Parlamentom zahtjeva da osoba koja želi promijeniti vjeru mora dobiti dozvolu od odbora sastavljenoga od lokalnih vladinih zvaničnika. Još uvijek nije jasno koja je kazna za one koji ne dobiju dozvolu prije promjene vjere.
Promatrači strahuju da će ovi zakoni produbiti vjerske tenzije i da će vjerovatno utjecati i na kršćansko stanovništvo Mijanmara.
Brad Adams, direktor Human Rigths Watcha (HRW) za Aziju, kaže da zahtijevanje dozvole od vlade za promjenu vjere krši svako načelo vjerske slobode i pruža zvaničnicima slobodu da se ponašaju samovoljno i da odbiju izdavanje dozvole.
Ovaj potez je dio kampanje grupe monaha pod nazivom Udruženje za zaštitu rase i vjere, lokalno poznate kao Ma Ba Tha.
Grupa je povezana sa zloglasnom anti-muslimanskom kampanjom poznatom kao 969, koja je optužena da potpiruje vjersko nasilje od kako je počela dobivati na važnosti u posljednjih nekoliko godina.
Ma Ba Tha je predložila uvođenje tri zakona- nacrti koji još uvijek nisu objavljeni, koji bi ograničili međuvjerske brakove, zabranili poligamiju i pitanja koje se tiču kontrole priraštaja stanovništva.Vođa pokreta monah U Wirathu već godinama drži propovijedi kako je muslimansko stanovništvo u zemlji u porastu. Pojedini promatrači smatraju da pokušaj vlade ‘da zaštiti rasu i vjeru’ jeste način da se konkretno zaustavi prelazak budistkinja na islam nakon što se udaju za muslimane.
Dok se zakon odnosi na sve vjere, grupe za ljudska prava i grupe civilnog društva vjeruju da su zapravo napravljene kako bi se priječilo širenje islama u pretežno budističkoj zemlji.
„Usmjerene su protiv muslimana“, kaže Thin Thin Aung, članica Ženske lige Burme, koja pripada koaliciji ženskih grupa koje su pokrenule kampanju protiv predloženog zakona o međuvjerskim brakovima.
„Gotovo svi dijelovi ovih zakona su usmjereni na muslimane, a zasnovani su na mržnji nad pripadnicima ove manjine“.
Nacrt zakona o međuvjerskim brakovima tek treba da bude objavljen. Ali Human Rights Watch i druge grupe za ljudska prava, koje navode da su vidjele nacrt zakona, navode da se u njima poziva da se budistkinjama bude dozvoljeno samo da se udaju za budiste, zahtijevajući da ukoliko neko želi da se uda za budistu mora promijeniti vjeru u budizam. Nacrtom zakona također je predviđena kazna u trajanju do 10 godina za osobu koja nije budist a stupi u brak sa budistom, navodi HRW.
Aung navodi da moralni autoritet monaha otežava suprotstavljanje zakonima. Članicama ženske koalicije koja predvodi kampanju protiv zakona već su u više navrata prijetili nepoznati ekstremisti.
„Ono što monasi kažu, narod uradi“, kaže Aung. „Našu grupu su već prozvali izdajicama. Teško se čuje glas običnih ljudi“.
Grupa je poslala četiri nacrta zakona predsjedniku Thein Seinu prošle godine. Dokumenti su zatim poslati različitim ministarstvima sa uputstvima da će biti validni ukoliko Vlada odobri nacrte.
Vlada je u utorak na državnim medijima objavila cijeli nacrt zakona o prelascima na drugu vjeru i navela da prihvata komentare javnosti do 20. juna, nakon čega će nacrt biti podnešen Donjem domu parlamenta.
Ukoliko nacrt zakona bude usvojen, svaka osoba koja bude željela da promijeni vjeru će morati podnijeti zahtjev u četiri ministarstva koja pokrivaju pitanja vjere, pitanja žena, stanovništva i obrazovanja. Onda će morati da sačekaju 90 dana kako bi saznali da li su dobili potrebnu dozvolu.
IslamBosna.ba